Čitaonica | Aktualnosti | Zanimljivosti

I nama s ovoga, kao i onima s drugog svijeta, noćas će trebati kišobran!

31.10.2012. | Đurđica Marković

Pred nama je Noć vještica ili Halloween. Ako se pripremate za kakav ludi izlazak ili ste izdubili bundevu koja će sa zapaljenom svijećom stajati u dvorištu ispred vaše kuće, zasigurno vas zanima noćašnja  vremenska prognoza.

Prije nego vam to kažemo, evo osnovnih informacija o Halloween-u, kako većina svijeta naziva noć pred nama.

Halloween je skraćenica od All Hallow’s Eve ili Hallow Eve (Sveta večer). Slavi se ponajprije u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Rico-u, Australiji i Novom Zelandu, a posljednjih godina i u našoj zemlji, uglavnom mlađi naraštaju.  Noć vještica odgovara katoličkom blagdanu Svih svetih.

Iako mnogi misle da je Noć vještica „izum“ novijeg doba, to nije tako. Naime, ovaj visoko komercijalizirani događaj potječe još iz vremena starih Kelta, koji su 1. studenog slavili početak nove godine. Proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti, Samhainu. Stari Kelti vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove te nakratko ponovo dolaze na Zemlju, pri čemu posjećuju svoje domove. U strahu od susreta s mrtvima, živi su se prekrivali strašnim maskama i stvarali veliku buku, ne bi li ih otjerali.

Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a prema starom romskom vjerovanju, te noći crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći simbolično su se gasile vatre u svim ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi grješne duše uplašili, a dobre lakše pronašle put kući.

Dubljenje bundeve postalo je popularno u 16. stoljeću, najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta. Zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po njegovoj domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić, kako bi platio piće, Jack ga je brzo strpao u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, ovaj ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, pa ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, zbog svog grješnog života nije bio primljen u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak. Da ga se riješi, dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu, i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.

I za kraj – kakvo nas vrijeme noćas čeka. I živima, a i onima s drugog svijeta, noćas će trebati  kišobrani! Naime, krajem dana i noćas bit će oblačno i kišovito, tijekom noći će mjestimice biti i obilnije kiše, na Jadranu i grmljavinskih pljuskova. Kišu će u unutrašnjosti zemlje pratiti umjeren, u noći mjestimice i jak, jugoistočni i istočni vjetar, a na Jadranu će puhati jako i olujno jugo.

Nemojte se pretoplo odjenuti, važnije je da vam odjeća bude što otpornija na kišne kapi i vlagu, jer će večernje temperature na kopnu biti uglavnom između 8 i 11˚C, a na obali i otocima od 13 do 17 ˚C. Tijekom noći će biti malo svježije – u kopnenim predjelima većinom od  5 do 8 ˚C, u morskim između 12 i 16 ˚C.