Čitaonica | Aktualnosti

Kad suša pritišće

12.09.2011. | Đurđica Marković

Prvih deset dana mjeseca rujna je iza nas. Dani su to koje ćemo pamtiti po iznadprosječno visokim temperaturama za ovo doba godine te suši, koja nas je podsjetila na onu iz 2003. godine.

O suši u meteorološkom smislu govorimo kada je na nekom području u određenom vremenskom razdoblju evidentan deficit oborina. Agrometeorološka suša uzrokovana je manjkom vode u površinskom sloju tla, a hidrološka suša definira se kao smanjeni protok vode u rijekama, te nižim razinama vode u jezerima i podzemnim bunarima. Suša je jedna od najčešće istraživanih prirodnih pojava, a utječe na ljude i društva u cjelini, neovisno o njihovoj ekonomskoj razvijenosti. Od njenog utjecaja na proizvodnju i zalihe hrane i vode nisu zaštićene niti najrazvijenije i najmoćnije zemlje svijeta, iako se bogatija društva uspješno nose s problemima koje ona donose, dok u siromašnim zemljama, suša često znači sigurnu smrt za mnoge. Nemoguće ju je spriječiti, no mnogo je načina da se smanje njeni učinci na ljude i ekonomiju.

Jedno od ekstremno toplih i sušnih ljeta u Hrvatskoj bilo je ono 2003. godine. Nakon izuzetno sušnog i relativno toplog proljeća, slijedilo je izrazito toplo i sušno ljeto, zapamćeno po velikim štetama u poljoprivredi, riječnom prometu, elektroprivredi, vodoprivredi i drugim granama privrede, a ogromne štete prouzročili su i mnogobrojni požari.

Te, vruće i sušne 2003. godine, ljeto je bilo ekstremno toplo u cijeloj zemlji. Srednje sezonske temperature premašile su sezonski višegodišnji prosjek za 4-5 stupnjeva Celzija. Iako apsolutni zagrebački maksimum od 40.3°C iz 1950. godine nije premašen (te, 2003. godine, u Zagrebu se mjerilo maksimalnih 36.7°C), srednje maksimalne i minimalne temperature bile se tog vrućeg ljeta najviše od kada je mjerenja.

U čitavoj zemlji bilo je to sušno do ekstremno sušno vrijeme, osim u okolici Knina. U središnjoj Hrvatskoj palo je tek 30-tak postotaka od višegodišnjeg oborinskog prosjeka. Manjak oborine i vrućine prouzročili su isušivanje tla. Uz suho tlo, i temperature tla su bile ekstremno visoke. Na 2 cm dubine njihove su vrijednost iznosile 36°C u Krapini, 38°C u Križevcima, do 42°C u Varaždinu, 44°C u Slavonskom brodu te 45°C u Osijeku. U takvim uvjetima, biljke su doživljavale temperaturni šok.

U sušnim godinama kao što je bila 2003., razdoblje vegetacije se znatno skraćuje, plodova je manje nego inače, lošije su kvalitete te se ranije vade iz tla. Nedostaje i hrane za ovce i koze na otocima. Kada nema dovoljno vode niti u dubljim slojevima tla, počinju stradavati i višegodišnje kulture s dubljim korijenjem, a bjelogorična šuma poprima svjetlo smeđu boju. Zbog suše plodovi opadaju sa stabala. I obrada suhog tla teška je i nekvalitetna. U ribnjacima nerijetko ugibaju ribe.

U sušnim godinama kao što je bila 2003., razdoblje vegetacije se znatno skraćuje, plodova je manje nego inače, lošije su kvalitete te se ranije vade iz tla. Nedostaje i hrane za ovce i koze na otocima. Kada nema dovoljno vode niti u dubljim slojevima tla, počinju stradavati i višegodišnje kulture s dubljim korijenjem, a bjelogorična šuma poprima svjetlo smeđu boju. Zbog suše plodovi opadaju sa stabala. I obrada suhog tla teška je i nekvalitetna. U ribnjacima nerijetko ugibaju ribe.

Posljednjih desetak godina puno se raspravlja o klimatskim promjenama i povećanju srednje temperature prizemnog sloja atmosfere. Istovremeno je uočen pozitivan trend “zatopljavanja” ljeta na našim prostorima. No, ne može se pouzdano tvrditi da li je to zatopljenje povezano s globalnim zatopljenjem, iako neka istraživanja upućuju na to.

Određivanje područja na kojima će doći do suše te odrediti njihovu magnitudu i trajanje, danas je još uvijek nemoguće s značajnom vjerojatnošću. Generalni cirkulacijski modeli atmosfere ne slažu se u prostornoj i vremenskoj dimenziji promjene oborinskog režima. Postoji vjerojatnost da će se frekvencija i intenzitet ljetnih toplih razdoblja povećati diljem Europe, te da će se povećati frekvencija suša tijekom ljetnih mjeseci u srednjim i južnim dijelovima Europe.

Bilo kako bilo, i ove smo godine svjedoci negativnog stanja s oborinama. Osim što prijeti nedostatak pitke vode, žedne su poljoprivredne kulture širom zemlje. Ne stigne li željena kiša uskoro, suša će oštetiti ovogodišnje urode u mnogim dijelovima Lijepe naše.