Čitaonica | Aktualnosti | Zanimljivosti

Kako pobijediti zimsko neraspoloženje

16.01.2012. | Đurđica Marković

Ako i ti spadaš u ovisnike o suncu, svjetlosti i toplini, znaš da je “blue” faza – faza povremenog, na prvi pogled bezrazložnog neraspoloženja, počela s prvim danima jeseni i potrajat će  do prvih proljetnih dana.
Pročitati se može podatak da su pojačanom neraspoloženju za jesenskih i zimskih dana žene četiri puta sklonije od muškaraca. Je li to točan podatak ne znam, ali znam da se i u mom tijelu događa nešto što me tjera na nedruštvenost i povlačenje u sebe i u svoja četiri zida.

Što je uzrok takvom stanju i ponašanju?

Nema točnog odgovora na to pitanje, no smatra se da ključnu ulogu imaju nasljeđe, godine i kemijski procesi u našem mozgu. Po mišljenju mnogobrojnih stručnjaka, glavni krivac za ovakvo stanje je količina dnevne svjetlosti koja je u ovim mjesecima osjetno smanjena. U prilog tom mišljenju idu statistike koje pokazuju da su poremećaji raspoloženja mnogo češći na dalekom sjeveru nego u umjerenom pojasu. Idući prema polovima, zimski dani su sve kraći, sve je više oblaka kroz koje se sunce sve teže i rjeđe probija. Za vrijeme polarnih noći na Aljasci, u Skandinavskim zemljama i Kanadi, postotak ljudi s poremećajem raspoloženja penje se s uobičajenih 3-5 % populacije na visokih 10 %.

Bez sunca nema života! Ono je izvor svjetlosti i topline. Svjetlost održava naš biološki sat, regulira naš ritam spavanja i budnosti. Manjak dnevnog svjetla uzrokuje smanjeno izlučivanje serotonina,  „hormona sreće“, koji potiče raspoloženje i spolni nagon, a smanjuje depresiju, strah i tjeskobu. Istovremeno, mrak potiče lučenje melatonina, hormona hipofize koji potiče san. Za kratkih zimskih dana upravo je melatonin pokretač pojačanog neraspoloženja, a nerijetko i zimske depresije.

Kako si pomoći?

Jedi zdravo. Preporuča se hrana koja stimulira živčani sustav i daje energiju potrebnu za polet i živahnost ( puno voća i povrća, špinat, tuna, sjemenke suncokreta, češnjak i složeni ugljikohidrati poput tjestenine, žitarica, kruha sa sjemenkama. Izbjegavaj prezasićenu, masnu i prženu hranu.

Pij dovoljno tekućine. Voda, biljni čajevi, topli napitci s medom i cimetom, osim što će ublažiti žeđ, spriječit će i dehidraciju kože, čestu u sezoni grijanja.

Spavaj redovito i dovoljno. Nedostatak sna čini nas razdražljivima, umornima, smanjuje nam koncentraciju i radnu sposobnost, što direktno vodi u neraspoloženje.

Izbjegavaj prekomjerno uživanje u alkoholu i kofeinskim napicima.  

Vježbaj i šeći. Fizički napor potiče lučenje nekoliko hormona koji pozitivno djeluju na raspoloženje. Posebice je važno vježbanje na svježem zraku u doba dana kad je sunce najintenzivnije. Šeći i kada vrijeme nije najljepše, osjećat ćeš se bolje.

Smij se i druži s ljudima koje voliš. Kad si neraspoložena, ne prepuštaj se tom osjećaju. Pusti si neku komediju, čitaj knjigu koju voliš, slušaj glazbu uz koju ćeš, hoćeš-nećeš, zapjevati. I okruži se ljudima koji vole život i žive ga punim plućima. Optimizam i radost zarazni su, njihova sreća otjerat će, ili ublažiti, i tvoje neraspoloženje!

Boravi što više možeš na dnevnom svjetlu. Uhvati svaku moguću zraku sunca. Već 45 minuta provedenih na dnevnom suncu potiče lučenje serotonina!

Ugađaj si. Pripremi si mirišljivu kupku, odi na masažu, kupi si novi ruž za usne, popij čašu omiljenog vina … nije važno što, važno je da učiniš za sebe!

Iako ti ne mogu obećati da će neraspoloženje nestati iz tvog života, uz ove male savjete podnijet ćeš ga lakše.