Čitaonica | Aktualnosti | Zanimljivosti

Počeci skijanja i prvi skijaši

15.01.2012. | Đurđica Marković

Završava tjedan u kojem je 200.000 naših zemljaka provelo na skijalištima širom Europe. Mnogi od njih već su se vratili, oni koji nisu, tu su negdje, pred granicom.
Odlazak na skijanje za mnoge predstavlja „must“ kojim se završavaju božićno-novogodišnji blagdani.  

No, upitate li se ikad tko su i kada su se pojavili prvi skijaši?

I naši davni preci, da bi preživjeli,  dovijali su se  kako da se što brže i lakše kreću snježnim prostranstvima. Dokaz o tome je i stijena u Norveškoj na kojoj je pronađen crtež lovca na skijama, a za  koji znanstvenici smatraju da je nastao prije 5.000 godina. Naravno, te su skije bile vrlo jednostavne – dugački komadi drveta preko kojih je bila pričvršćena traka spletena od kore breze, ili komad životinjske kože. Takve skije navlačile su se poput natikača. Omogućivale su lagano klizanje snježnom ravnicom, ali o skokovima, zavojima, promjenama smjera nije se moglo niti sanjati.

Do promjene dolazi početkom 19. stoljeća, kada je otac modernog skijanja, Norvežanin Sondre Norheim (1825.-1897.), učvrstio trakama, upletenim od sjeverne breze, preko pete stopalo sa skijom i tako pronašao „dijagonalni skijaški vez“. Skijama s tim jednostavnim vezovima Norheim je izvodio začetke slaloma. Na skijama s takvim vezovima, polarni istraživač Fridtjoh Nansen prešao je 1888. godine s nekolicinom prijatelja Grenland, o čemu svjedoči u svojoj knjizi „Na skijama preko Grenlanda“. Daljnjem razvoju doprinio je Austrijanac Mathias Zdarsky (1856.-1940.), koji usavršava Nirheimov vez, zamjenjuje ga čeličnim, u Lilienfeldu organizira školu, održava prve tečajeve, piše knjige …

Počeci skijanja u nas vezuju se ponajprije uz doktora Franju Bučara koji od 1892. do 1894. godine studira u Stockholmu, u Centralnom gimnastičkom institutu, gdje je upoznao i sportsko skijanje te naučio skijati.

Prve poznate članke o skijanju nalazimo već 1893., a početke organiziranog skijanja u Hrvatskoj u 1894. godini, kada se Franjo Bučar vratio iz Stockholma te sa sobom donio i svoje skije. Na godišnjoj skupštiti prvog Hrvatskog sklizaškog društva, Bučar predlaže da u društvo bude uvedena i prva ski sekcija. Zato se taj, 12. studenog prije 117 godina, smatra početkom skijanja na našim prostorima.

Od tada pa do danas osnivaju se skijaške sekcije, klubovi i savezi. Radom volontera, a poslije i profesionalaca te zaljubljenika u skijanje, uređuju se skijališta, skakaonice.

Već dvadesetih godina prošlog stoljeća održavaju se natjecanja u tzv. tehničkim disciplinama.
Naravno, oprema i staze nisu dopuštali da spust i slalom izgledaju tako atraktivno kao danas, ali su  ljepota prirode i aktivnosti na snijegu opčinile mnoge tadašnje planinare koji su ljeti planinarili, a zimi u skijaškim sekcijama svojih planinarskih društava odlazili skijama do padina gdje su se natjecali u spustu ili slalomu.

Fotografije: Zagrebački skijaški savez