Čitaonica | Aktualnosti | Zanimljivosti

S lijepim vremenom sve smo više u prirodi, izbjegnimo opasnosti koje to nosi!

11.03.2012. | Đurđica Marković

Malo po malo sve smo bliže pravom proljeću, onom kalendarskom. Uz sve više sunčanog vremena, sve se više vremena  provodi u prirodi. Koliko god uživali u tim trenucima, oni donose i određene opasnosti na koje nije na odmet skrenuti pozornost, kako bismo ih izbjegli, ili znali što učiniti ako nas zadese.
Opasnost od krpelja
Svaki boravak u šumi, osobito među niskim raslinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima. U kontinentalnim krajevima najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus) dok u priobalnom pojasu veću opasnost predstavlja kontakt sa psećim krpeljom (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, uzročnike pjegave groznice. Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prijenosa zaraznih bolesti. Naime, veći broj krpelja uopće se ne “ugnijezdi” u kožu i spadne s tijela, neki satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mjesto gdje se prihvate (obično pregibe, vlasište i druge toplije/vlažnije dijelove tijela).

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom ugriženog čovjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće tek 1-2 tjedna nakon ugriza krpelja. Stoga nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć – dovoljno je samo ukloniti krpelja s kože.

Međutim, ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti – poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi), ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa), potrebno je posavjetovati se s nadležnim liječnikom kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.

Većina bolesti koje prenose krpelji blažeg su oblika i liječenje se može provesti kod kuće, dok samo manji broj slučajeva zahtijeva obradu i liječenje u bolnici, bilo zbog potrebe primjene složenije (intravenske) terapije ili zbog mogućeg nastanka komplikacija i ozbiljnijih posljedica.

I većina  bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja može se spriječiti samim izbjegavanjem kontakta s krpeljima ili pravovremenim i ispravnim uklanjanjem krpelja s tijela, a samo se krpeljni meningoencefalitis može spriječiti i cijepljenjem.

Što učiniti nakon ugriza krpelja?

Ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti. Obzirom da većina krpelja nije zaražena uzročnicima zaraznih bolesti, najčešće je dovoljno samo pažljivo ukloniti krpelja. Krpelj se može ukloniti s kože pažljivim izvlačenjem – uz pomoć pincete – kojom ga se zahvati za gornji dio trupa, što bliže koži, i lagano izvuče. Ako ste spretni i imate dobar vid (naime, on može biti jako sitan), to možete napraviti i sami. Ako vas je strah, ili se ne smatrate dovoljno spretnim za taj zahvat, obratite se svom liječniku. Ako se dogodi da dio krpelja pukne ili ostane u koži, ne morate biti zabrinuti – najvažnije je ukloniti trup i spriječiti da krpelj dulje bude u koži. Ostatke glavice ili rila možete ukloniti i kasnije (sami ili uz pomoć liječnik). Za samo uklanjanje krpelja nije potrebno posjetiti infektologa. To je potrebno učiniti ukoliko se nekoliko dana nakon ugriza krpelja pojavi neki od gore navedenih simptoma bolesti.

Je li dovoljno da se prije odlaska u prirodu tijelo premaže nekim od zaštitnih sredstava protiv krpelja?

Primjena repelenata – sredstava za odbijanje insekata – se preporuča prije svakog odlaska u prirodu, a osobito u endemska područja gdje se zna da ima zaraženih krpelja. Svaki ugriz krpelja može biti potencijalno ”koban” – kako prvi, tako i stoti.

Izvor: PLIVA zdravlje