Vrijeme ovih dana, osim obilja sunca i topline,  donosi i neke nedoumice. Naime, često se u svakodnevnom razgovoru, a nerijetko i u medijima, brkaju dva pojma, a to su toplinski val i toplinski udar.

Kako bismo pojasnili ova dva, s obzorom na vremenske prilike u našoj zemlji ovih dana vrlo aktualna pojma, obratili smo se  Nebojši Subanoviću, stalnom meteorologu i prognostičaru  našeg portala.

Na moje pitanje “koja je razlika između toplinskog vala i toplinskog udara”, na sebi svojstven način odgovorio je kako “ja i moja mačka možemo doživjeti toplinski udar,  a  toplinski val je meteorološka pojava, baš kao što su to i kiša ili snijeg”.

Iz te jednostavne rečenice proizlazi i razlika između ova dva pojma s kojima se tako često barata na pogrešan način. Dakle, toplinski udar (ne toplotni, jer u hrvatskom jeziku postoji pojam toplina, a ne toplota, pa stoga i udar može biti samo toplinski, nikako i toplotni) posljedica je meteorološke pojave koja se naziva toplinski val.

Toplinski val je dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku.  Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati  toplinski val ukoliko su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja.

Toplinski udar je stanje organozma koje karakterizira povišena tjelesna temperatura koja nastaje zbog  pojačane tjelesne aktivnosti u uvjetima visoke temperature i vlage zraka, kada  prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela nisu više sposobni osloboditi višak  topline u okolinu. Najvažniji mehanizam osloboađanja viška topline je  isparavanje znoja. Ako je postotak vlage u zraku visok, znoj ne može isparavati  i tijelo nema načina da se riješi viška topline. Toplinski udar je vrlo opasno  stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Svi takvi bolesnici umiru ako  im se ne pruži pomoć.

Prema svemu gore izrečenom, u prvom smo ovogodišnjem toplinskom valu, a iskreno se nadamo da toplinski udar neće biti zabilježen niti jedan!

Iza nas je vrlo topao i vruć vikend. Idućih dana očekuje nas  daljnji rast maksimalnih dnevnih temperatura  praćen niskim tlakom zraka, a u unutrašnjosti zemlje i južnim strujanjima. Temperature će rasti do vrijednosti koje predstavljaju opasnost po ljudsko zdravlje, osobito u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, u periodu od utorka do petka, kada će najviše dnevne temperature zraka mahom prelaziti 33°C, a nerijetko i 35°C, a i noćne temperature bit će većinom iznad 20°C!

Gore navedeno navodi na zaključak kako je pravi  trenutak da se podsjetimo i nekih  činjenica vezanih uz valove vrućine!

Jeste li znali da valovi vrućine odnose više života nego tornada, poplave i druge ekstremne vremenske prilike? Istraživanja kažu da su toplinski valovi od svih vremenskih utjecaja najopasniji i najodgovorniji za čovjekovu smrtnost.

Atmosfera je naš životni prostor. Toplina, radijacija i zagađenost iz nje samo su neki od elemenata koji utječu na život na Zemlji, a temperatura, oborine i vremenske nestabilnosti iz troposfere reflektiraju se na sve žive organizme na Zemlji, pa indirektno i na zdravlje čovjeka. Upravo su utjecaji iz troposfere odgovorni za kvalitetu, vrstu i količinu hrane i vode na Zemlji, pojavu zaraznih bolesti, ali i seobe stanovništva uzrokovane velikim vremenskim nepogodama.

Vremenske atmosferske prilike djeluju na čovjeka i direktno. Tako primjerice vjetar, suša i vlaga utječu posebice na plućne i bolesti dišnih putova, kardiovaskularne, gastroenterološke, psihičke, neurovegetativne i reumatske bolesti. UV zrake iz stratosfere utječu na naše zdravlje direktno i indirektno, a njihova najpoznatija posljedica je rak kože. Sve bolesti na koje utječe vrijeme poznajemo pod nazivom meteorotrofne bolesti.

Vrijeme se mijenja, to je činjenica na koju ne možemo utjecati i ne preostaje nam ništa drugo nego da se prilagodimo. Podaci govore da oko 60% ljudi osjeća promjene vremena, pa su upozorenja na nepovoljne vremenske prilike koje bi se mogle odraziti i na njihovo zdravlje itekako dobrodošla.

Iako će idućih dana velik broj ljudi uživati u obilju sunca i topline, ne treba zanemariti niti činjenicu da je trenutna vremenska situacija za mnoge i potencijalno opasna. Uz malo pogoršano opće stanje, osjetljivi će ljudi biti umorni i razdražljivi, nerijetko će osjećati malaksalost i iscrpljenost, a moguća je i nesvjestica te izraženija neurovegetativna stanja.

Meteoropati, kronični bolesnici, mala djeca i ljudi starije životne dobi spadaju u posebno ugroženu kategoriju stanovništva, no i svi bi se ostali idućih dana trebali pridržavati slijedećih savjeta:

• kloniti se vrućine, izbjegavati boravak na otvorenom između 10 i 16 sati
• izbjegavati teže fizičke aktivnosti u najtoplijem dijelu dana
• ne izlagati se suncu bez primjerene zaštite (zaštitna krema, naočale, komotna, prozračna odjeća od prirodnih materijala, pokrivalo za glavu)
• ako morate raditi vani, često se odmarajte
• piti puno tekućine (vodu, mlak nezaslađen čaj, prirodne sokove)
• izbjegavati pića koja sadrže alkohol i kofein
• prehranu prilagoditi vremenskim uvjetima (jesti češće u manjim količinama, puno svježeg voća, povrća i salata, lagane juhe)
• rashladiti stan / kuću (danju zatvoriti prozore, spustiti rolete, noću otvoriti prozore i putiti u prostor u kom se boravi svjež i rashlađen zrak)
• ne klimatizirati previše prostor u kom se boravi
• rashladiti tijelo tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi, hladiti se mokrom spužvom, priuštiti svojim nogama osvježavajuću kupku
• ni pod kojim uvjetima ne ostavljati dijete ili kućnog ljubimca u zatvorenom vozilu
• u blizini osobe kojoj je potrebna pomoć, pružiti ju!

Dodatne informacije možete potražiti i na portalu zdravlje.hr.

Kako nam se približava kalendarsko ljeto, topla sredozemna ciklona koja utječe na vrijeme u našim krajevima sve je jača, zrak iz dana u dan sve topliji. Zahuktava se ljeto!

Da je tome tako, nedvosmisleno potvrđuju temperature zraka mjerene širom zemlje, a koje su ne samo dosezale, već i prelazile granicu vrućine.   Najtoplije je bilo Zagrepčanima na Griču, gdje se u najtoplijem dijelu dana mjerilo vrućih 30,4°C. Slijede Daruvar, Osijek Klisa, Slavonski Brod i Sisak, koji su u najtoplijem dijelu dana  imali 30,1°C, a do tridesetice je tek malo  nedostajalo i mnogim drugim mjestima u unutrašnjosti zemlje. Toplo ili vrlo toplo bilo je i u višem gorju. Tako je u Pargu danas izmjereno 25,4°C, dok je Puntijarka  imala 22,6°C, a Zavižan 19,2°C.

Na Jadranu je bilo malo manje vruće, najviše dnevne temperature kretale su se od 25.7 °C (Komiža) do 29.5 °C (Ploče, Senj, Šibenik).

Slično vrijeme nastavlja se i u nastavku vikenda te u idućem tjednu.  Temperature će nastaviti rasti, a sredinom tjedna u unutrašnjosti bi mogle porasti i iznad 35°C. I noći će biti dosta tople, s temperaturama većinom oko 20°C, pa će zadnji lipanjski dani proteći uz pravo ljetno vrijeme. Dnevna vrućina i sparina mnogima će biti prilično teški.

Oni koji žive uz obalu i na otocima svježinu će zasigurno tražiti u moru, čije temperature su iz dana u dan sve ugodnije za kupanje, a trenutno se kreću oko 22 i 23°C, samo je kod Mljeta izmjereno 24°C.

Da vrijeme zaista može i zna iznenaditi, uvjerili su se stanovnici sibirskog grada Nadym, gdje je još u četvrtak bilo ljetno vruće, da bi već u petak zavladala snježna zima!

Sredinom tjedna stanovnici grada Nadym na sjeveru Sibira uživali u pravim ljetnim temperaturama, čije su se vrijednosti penjale gotovo popele do 30 °C.  Naime, 13. lipnja 2013. najviša dnevna temperatura u gradu iznosila je 28.9 °C, a minimalna temperatura čak 16.6 °C. Samo dan kasnije najniža temperatura zraka spustila se na ništicu, a na grad se obrušila snježna oluja koja je donijela i 7 cm snijega.

Sibir je poznat kao snježna regija, njegovi stanovnici  su naviknuti na snijeg i vrlo niske temperature tijekom zimskih mjeseci, ali je ljeto obično vrlo toplo, tako da je lipanjski snijeg  i ovdje vrlo rijetka pojava, iako ga je ovog lipnja bilo i početkom mjeseca (4. lipnja), kada ga je palo 4 cm.

Stabilizacija vremena koju čekamo već prilično dugo, uz ljepše vrijeme donosi i povoljne biometeorološke prilike. Ljudi osjetljivi na vrijeme i kronični bolesnici već danas se osjećaju osjetno bolje nego prethodnih dana, a povoljan vremenski utjecaj zadržat će se i u iduća dva dana.

Iako značajnijih teškoća uzrokovanih vremenom neće biti, a sunce i toplina mnogima će vratiti osmijeh na lice, s obiljem sunca raste i potreba za opreznim boravkom vani u najtoplijem i najsunčanijem dijelu dana. Kako će idućih dana sunčevo UV zračenje biti visoko i vrlo visoko, što značajno skraćuje vrijeme koje možemo provesti na suncu bez ozbiljnijih posljedica, u danima pred nama dobro je uz sebe imati bočicu vode, sunčane naočale i neko pokrivalo za glavu te kremu sa zaštitnim faktorom za one dijelove tijela koje ne možemo zaštititi odjećom, naočalama i kapom, maramom ili šeširom.

Alergičnim osobama u kontinentalnoj će Hrvatskoj najviše poteškoća praviti pelud  trava, čije su koncentracije u središnjim predjelima visoke, u ostatku kontinentalne Hrvatske umjerene, te pelud korova, koje će na istoku biti u visokim, a drugdje u umjerenim koncentracijama. Na Jadranu će u umjerenim koncentracijama biti peludi drveća, dok će peludi trava i korova na njegovom sjevernom dijelu biti u umjerenim, u Dalmaciji u visokim  koncentracijama.

Na sredini smo tjedna i vrijeme se konačno pomalo stabilizira. Iako je mjestimične kiše u Slavoniji bilo i danas, u ostatku zemlje prevladava sunčano, uglavnom suho i toplo vrijeme.

U 14:00 sati na obali i otocima temperature zraka kretale su se između 23 i 28°C, dok je ostatak zemlje imao od 17 do 25°C.

Sunčanije je na Jadranu, dok u unutrašnjosti povremeno ima umjerene naoblake. Na obali još uvijek ima umjerene do jake bure i sjeverozapadnjaka koji dobrano ublažavaju visoke temperature zraka. U nastavku dana očekuje se daljnje slabljenje vjetra.

Već sa sutrašnjim danom sunca će više biti i u kopnenoj Hrvatskoj, a prema kraju tjedna očekuje se i sve stabilnije i toplije vrijeme, pa su pred nama konačno pravi ljetni dani!

U dane vikenda u mnogim će dijelovima zemlje biti i vruće, jer će temperature ne samo dosezati veći prelaziti 30°C. Prema trenutno dostupnim prognostičkim materijalima, čini se da će se vruće ljetno vrijeme nastaviti i u idućem tjednu, kada bi se u unutrašnjosti zemlje živa u termometrima mogla penjati i do 35°C.

Sve u svemu, ljeto se zahuktava, pripremite se na vrijeme!

Snažno nevrijeme praćeno tučom pogodilo je u petak poslijepodne Split i okolicu. Samo sat i pol prije proloma oblaka, Splićani su uživali u suncu i temperaturi od 26˚C, ni ne sluteći što ih čeka.

U nevremenu koje je trajalo samo pola sata, na grad se stuštio snažan pljusak s tučom, koja je zabijelila grad. U zapadnim dijelovima grada padali su i veći komadi leda. Nebom su parale munje, a temperatura je pala za punih 10 stupnjeva. U samo pola sata palo je 15 milimetara kiše po četvornom metru, a jaka kiša poplavila je ulice u centru grada.

Tih pola sata, koliko je trajalo nevrijeme, otežan je bio i promet gradom. Nevrijeme se razvilo u Dalmatinskoj zagori, a olujni oblak sezao je deset kilometara u visinu.

Nakon pola sata sve se smirilo kao da nevremena nije ni bilo!

Analiza temperaturnih anomalija za svibanj 2013. godine pokazuje da su gotovo u cijeloj Hrvatskoj srednje mjesečne temperature zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka 1961.-1990. Izuzetak čine Knin, Rijeka i Zavižan gdje je srednja mjesečna temperatura zraka bila niža, a u Šibeniku i Pargu jednaka višegodišnjem prosjeku. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od -0.9°C u Kninu do 1.1°C u Dubrovniku.

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2013. godine opisane su sljedećom kategorijama: toplo (rubni dio južnog Jadrana), hladno (šire područje Knina) i normalno (preostali dio Hrvatske).

I kiše je bilo više nego što je uobičajeno u mjesecu svibnju

Analiza količina oborine za svibanj 2013. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazuje da su količine oborine bile većinom iznad višegodišnjeg prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za svibanj 2013. godine nalaze u rasponu od 71% višegodišnjeg prosjeka u Sisku (58.0 mm) do 286% tog prosjeka u Hvaru (117.9 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2013. godine opisane su sljedećim kategorijama: sušno (šire područje Poreča), normalno (dio sjeverne i istočne Hrvatske te dio srednjeg južnog Jadrana s pripadnim zaleđem), vrlo kišno (šire područje Osijeka te dijelovi sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana) i kišno (preostali dio Hrvatske).

Izvor: DHMZ

Prema analizi temperatura i kločina oborina Državnog hidrometeorološkog zavoda, proljeće 2013. godine bilo je većinom toplije i kišovitije od višegodišnjeg prosjeka.

Srednje temperature zraka na sezonskoj skali (proljeće) su gotovo na cijelom području Hrvatske bile više od odgovarajućeg višegodišnjeg prosjeka 1961.-1990. Izuzetak čini Ogulin sa srednjom proljetnom temperaturom zraka (ožujak, travanj, svibanj) neznatno nižom od prosjeka dok je u Daruvaru ta vrijednost bila jednaka spomenutom prosjeku. Odstupanja srednje proljetne temperature zraka su se kretala od -0.1°C u Ogulinu do 1.3°C u Lastovu.

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2013. godine opisane su sljedećim kategorijama: toplo (šire područje Slavonskog Broda te sjeverni, srednji i dio južnog Jadrana s pripadnim zaleđem), vrlo toplo (Lastovo) i normalno (preostali dio Hrvatske).

I kiše je bilo više nego što je uobičajeno za proljetni dio godine

Analiza proljetnih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1961.-1990.) pokazuje da su na svim analiziranim postajama količine oborine bile više od prosjeka. Količine su se kretale od 104% proljetnog prosjeka u Slavonskom Brodu do 200 % prosjeka u Rijeci.

Prema raspodjeli percentila oborinske prilike za proljeće 2013. godine svrstane su u sljedeće kategorije: normalno (šire područje Daruvara, Poreča i Slavonskog Broda), kišno (dio sjeverne, središnje i istočne Hrvatske te dio južnog Jadrana (otoci Vis i Lastovo)), ekstremno kišno (dio sjevernog i srednjeg Jadrana s pripadnim zaleđem) i vrlo kišno (preostali dio Hrvatske).

BUDIMPEŠTA – Mađarska će se suočiti s najvećom poplavom svih vremena i treba se pripremiti na najgore, izjavio je u petak ujutro predsjednik mađarske vlade Viktor Orban.
Vodostaj Dunava već je prešao najvišu razinu u povijesti, izjavio je Orban na konferenciji za novinare u Budimpešti. Vodostaj je u Nagybajcsu narastao na 879 cm, četiri centimetra više od povijesnog rekorda.

“Trebamo se pripremiti na najgore”, izjavio je Orban, pozvavši sve Mađare da sudjeluju u obrani od katastrofe.

U intervjuu objavljenom u petak u listu Kisalfold, Orban je izjavio kako se čini da će se poplave moći zadržati pod kontrolom. Ako se nastavi sadašnja razina napora, “najvjerojatnije možemo zadržati rijeku unutar njezinih granica”, rekao je.