23.3.2012. – Svjetski meteorološki dan
23.03.2012. | Đurđica Marković
Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine, kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO) – međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Temeljni program WMO-a je služba Svjetskoga meteorološkog bdijenja (World Weather Watch, kratica WWW).
Jedinstvena je to mreža, koju čine tri svjetska meteorološka centra, 34 regionalna specijalizirana meteorološka centra i 185 zemaljskih ili nacionalnih meteoroloških centara. Svakog dana ova mreža skuplja, obrađuje i razmjenjuje oko 15 milijuna znakovnih informacija i izrađuje 2000 vremenskih karata. WMO je već 1975. izdao prvu znanstvenu objavu o promjenama ozonske ovojnice koja je bila preteča Bečkoj konvenciji, Montrealskom protokolu i njegovim naknadnim dopunama.
Upravo su podaci iz mreža posebnih meteorološko-ekologijskih postaja za mjerenje ozona, stakleničkih plinova i aerosola omogućili WMO-u, u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća, uzbunjivanje svjetske javnosti o mogućim, umjetno izazvanim globalnim promjenama klime. Na poticaj Prve svjetske konferencije o klimi, održane 1976., tri godine kasnije ustanovljen je izvanredno važan Svjetski klimatski program.
Svjetska meteorološka organizacija, u suradnji s nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama, ima veliki udio u osiguranju hrane za svjetsko pučanstvo, kao i za zadovoljavanje zahtjeva za slatkom vodom kućanstava, poljodjelstva, industrije i drugog.
Hrvatska je od osnutka WMO-a surađivala s tom organizacijom, a nakon stjecanja samostalnosti i sama se uključila u WMO u studenom 1992. godine.
Prema riječima ravnatelja DHMZ-a (Državnog hidrometeorološkog zavoda) gospodina Ivana Čačića, ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana voda i Svjetskog meteorološkog dana posvećeno je održivom razvoju. Glavna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana voda je „Voda i osiguranje hrane“, dok dan meteorologa obilježava tema „Bolja budućnost uz primjenu znanja o vremenu, klimi i vodama“. Pri tome je poseban naglasak stavljen upravo na značaj informacija o vremenu, posebno na značenje njihovog iskorištavanja u gospodarenju energijom i vodama, u očuvanju sigurnosti kroz pravodobna upozorenja na ekstremna zbivanja, proizvodnji hrane, industrijskoj proizvodnji, turizmu, trgovini, transportu – jednom riječju – održivom razvoju. Gospodin Čačić istaknuo je da su pri tome od velike važnosti aktivnosti DHMZ-a i akademske zajednice, posebno Geofizičkog zavoda, no propustio je spomenuti i privatne meteorološke firme, koje svojim aktivnostima također doprinose informiranosti kako građana, tako i gospodarskih subjekata, koji za poslovne odluke koriste i informacije o vremenu i klimi.
Obilježavanju Svjetskog meteorološkog dana prisustvovao je i naš meteorolog, gospodin Nebojša Subanović.