Suša u Hrvatskoj ne posustaje
09.08.2012. | Đurđica Marković
Nakon sušne 2011. godine, niti u ovoj godini oborine nam nisu bile sklonije. Suša se nastavila i ovog proljeća, a razdoblja sa sve više sunca i sve manje kišnih kapi uslijedila su i u prva dva ljetna mjeseca.
Iako su prošlogodišnji ožujak i listopad bili kišniji od prosjeka, ostalih deset mjeseci bilo je sušnije, a u sedam mjeseci ove godine razdoblja bez kiše još su duža i češća. Kiše je više od prosjeka palo u svibnju, dok se tijekom ostalih mjeseci suša intenzivira širom zemlje.
Posebno je problematično na dijelu sjevernog Jadrana, gdje je već proljeće bilo vrlo sušno. Tako je u Rijeci, primjerice, ovog proljeća palo tek 78 mm kiše, što je samo 21% od prosječne količine kiše za to razdoblju (380 mm). Kako je proljeće razdoblje u kojem se osigurava akumulacija vode za sušne ljetne mjesece, jasno je da je sušno proljeće, nakon sušne 2011. godine, ostavilo zemlju bez zaliha vode neophodnih za vruće ljetne mjesece, kad je količina oborina uobičajeno mala, ako izuzmemo dragocjene milimetre kiše koje donesu lokalni grmljavinski pljuskovi, česti u ljetnim mjesecima. Krajnji rezultat je trenutno vrlo zabrinjavajuća situaciju s vodom, koja vlada u cijeloj Hrvatskoj. Zbog dugotrajnosti sušnog razdoblja, na niskim su razinama i zalihe podzemnih voda, a suša se pretvara u elementarnu nepogodu. Najugroženija u Hrvatskoj je Istra, gdje je već proglašen prvi stupanj redukcije vode, a u Osječko – baranjskoj županiji proglašena je i elementarna nepogoda.
Prvim stupnjem redukcije vode zabranjeno je zalijevanja javnih zelenih površina, nogometnih igrališta, golf terena i drugih sportskih terena, pranje osobnih automobila, teretnih vozila i vozila javnog prijevoza,
pranje poslovnih građevina, instalacija te sredstava za rad i skladištenje, pranje javnih prometnih i drugih površina te privatnih površina (dvorišta, okućnica i sl. ) i navodnjavanje poljoprivrednih površina, osim staklenika, plastenika i hidropona
Ova mjera smanjila je potrošnju vode za 20% i sada Istra po procjenama nadležnih ima vode do 20. kolovoza. Što će biti nakon toga, pokazat će vrijeme. Samo u Istri štete od suše procjenjuju se na oko 500 milijuna kuna, koliko otprilike iznose i štete na poljoprivrednim kulturama (kukuruz, soja i šećerna repa) u Osječko – baranjskoj županiji.
Sretniji od šireg riječkog područja i Istre bio je Gorski kotar, gdje je palo znatno više kiše nego primjerice u Istri i nizinskoj Hrvatskoj. Riječko područje i Gorski kotar u zimskim mjesecima spadaju u jedno od kišnijih područja Europe, s godišnjom količinom oborine koja prelaze 2000 mm (područje Risnjaka primi i do 3500 mm oborine godišnje). Ove godine riječka meteorološka postaja bilježi očit manjak oborine, količina od 1000 mm kiše teško da će se dosegnuti, a i to je 53% manje oborine od višegodišnjeg prosjeka ove postaje ( 1536 mm).
Kako je ovo sušno razdoblje praćeno i temperaturama osjetno višim od višegodišnjeg prosjeka, štete od suše samo se pojačavaju.
I podacima za srpanj, prvi pravi ljetni mjesec, poražavajući su za veći dio zemlje. Tako analiza količina oborine za srpanj 2012. godine, izraženih u postocima višegodišnjeg prosjeka, pokazuje da su, izuzevši Lastovo, količine oborine bile ispod višegodišnjeg prosjeka, a kreću se u rasponu od 2% višegodišnjeg prosjeka u Rijeci (2.0 mm) do 178 % tog prosjeka u Lastovu (28.7 mm)..
Normalne količine oborine pale su u dijelu istočne i sjeverne Hrvatske, na dijelu srednjeg i južnog Jadrana te u njegovom zaleđu, kišno je bilo na već spomenutom Lastovu, sušno razdoblje imao je veći dio sjevernog Jadrana sa zaleđem te dio središnje Hrvatske, vrlo sušno bilo je na širem području Bjelovara, Siska i Slavonskog Broda te na dijelu sjevernog Jadrana, a ekstremno sušno bilo je na širem području Rijeke i Poreča.
Već je sada jasno da će štete od dugotrajne suše u mnogim dijelovima zemlje biti ogromne, nedvojbeno je da će se odraziti i na cijenama hrane, pa će jesen pred nama biti „vruća“, ako ne u meteorološkom, zasigurno u financijskom smislu. Nama preostaje da se nadamo da će dolaskom jeseni doći i jesenske kiše, a s njima i olakšanje za žednu zemlju i ljude koji od nje žive.