Čitaonica | Meteorologija | Zanimljivosti

Analiza mjeseca – prosinac 2017

03.01.2018. | Nebojša Subanović

Statistička analiza prosinca 2017. godine pokazuje neke zanimljive rezultate. Obradili smo dvije veličine: temperaturu i oborinu, veličine koje su glavni parametri definiranja klimatskih obilježja nekog kraja.

Kao usporedbu uzeli smo analogne parametre iz razdoblja 1971-2000. Mada to razdoblje nije službeno klimatološko razdoblje, nekako nam je ipak bliže, posebice kad se uzmu u obzir klimatske promjene zadnjih desetljeća.

Analizirani su podaci s deset postaja, pet kopnenih: Zagreb Maksimir, Bjelovar, Osijek Čepin, Ogulin i Gospić te pet morskih: Rijeka Kozala, Zadar Puntamika, Hvar, Split Marjan i Dubrovnik Gorica. U cilju što veće preglednosti, rezultati analize i grafikoni su grupirani u te dvije grupe.

Temperatura

Kod temperature su analizirane srednje i najviše dnevne temperature, prikazane na grafikonima te, srednje i najviše mjesečne temperature, dane u tablicama.

Legenda u tablicama: Tmax – najviša mjesečna temperatura; Dan – datum kada je ostvarena; Aps.Tmax – najviša temperatura izmjerena u prosincu u periodu 1971-2000; Mjes.sred – srednja mjesečna temperatura prosinca 2017; Višeg.mjes.sred. – srednja mjesečna temperatura prosinca u periodu 1971-2000.

Kopno

Iz grafikona srednjih dnevnih temperatura zraka je vidljivo kako je ona na promatranim kopnenim postajama drastično varirala tijekom mjeseca, posebice u njegovu drugom kvartalu.

201712

Sličan obrazac kretanja pokazuju i najviše dnevne temperature. Ono što valja uočiti kako su vrlo često prelazile 10°C, a izuzev Gospića, mjesečni maksimumi su bili iznad 15°C.

Gornja tablica pokazuje jednu zanimljivu činjenicu: na svih pet promatranih postaja mjesečni srednjak je znatno viši od višegodišnjeg prosjeka za prosinac ali su apsolutni maksimumi daleko iznad ostvarenih mjesečnih maksimuma ovog prosinca.
Mogli bi zaključiti kako će prosinac 2017 u kopnenim krajevima ostati upamćen kao jedan od toplijih.

More

201712

Grafikon srednjih dnevnih temperatura na promatranim morskim postajama pokazuje sličan obrazac kao i na kopnenim, ali s nešto manjim amplitudama, što je bilo i za očekivati zbog utjecaja mora koje znatno „pegla“ krivulje obalnih temperatura. Osjetno najhladniji grad od promatranih je bila Rijeka, što je vjerojatno posljedica znatno više oborina nego je bilo na ostalim postajama.

Grafikon najviših dnevnih temperatura je poprilično nazubljen što govori o vrlo velikim i naglim temperaturnim skokovima.

Temperaturna tablica pokazuje kako su Hvar, Split i Dubrovnik bili nešto hladniji nego je to višegodišnji prosjek prosinca, Rijeka je bila točno u prosjeku, a samo Zadar nešto malo topliji. Međutim, sva odstupanja su na nivou statističke greške. Mogli bi reći kako je ovogodišnji prosinac na obali, što se tiče temperatura, bio sasvim prosječan.

Oborine
Kod oborina su analizirane dnevne, mjesečne i najviše dnevne količine oborina te uspoređene s višegodišnjim prosjekom.
Legenda u tablicama: Dnev.max – najveća dnevna količina oborina; Dan – datum kada je ostvarena; Aps.Dn.max – najveća dnevna količina oborina zabilježena u periodu 1971-2000; Mjes.količ. – mjesečna količina oborina u prosincu 2017.; Višeg.mjes.sred. – mjesečni srednjak oborina za prosinac u periodu 1971-2000; Broj dana s obor. – mjesečni broj dana s oborinom u prosincu 2017.; Viešg.Sr.Br.Dana s obor. – mjesečni prosjek broja dana s oborinom za prosinac u periodu 1971-2000.

Kopno

Grafikon dnevnih oborina pokazuje kako je drugi kvartal prosinca bio prilično kišovit, glavnina oborina pala je između 7. i 15. prosinca. Krajem mjeseca bila su još dva kišovita dana.
Od postaja, po količini oborina, prednjače Gospić i Ogulin s preko 200mm oborina, a slijedi ih Bjelovar sa 114,9mm. Zagreb i Osijek su bili znatno ispod tih vrijednosti i nekako su se uklopili u prosjek.

Gornja tablica pokazuje kako su Zagreb i Osijek bili u „oborinskom“ prosjeku za prosinac, kako po količini oborina tako i po broju dana s oborinom. Ogulin i Gospić po količini oborina znatno odstupaju od višegodišnjeg prosjeka za prosinac, ali su isto tako i daleko ispod od apsolutnih rekorda za te dvije postaje. Što se tiče broja dana s oborinom, Sve postaje osim Osijeka, koji je podbacio, su u okvirima višegodišnjeg prosjeka.

More

201712

Grafikon dnevnih oborina pokazuje kako je i na moru drugi kvartal prosinca bio kišovit, te kako su bila dva-tri kišna dana na kraju mjeseca. Nešto oborina bilo je i na samom početku mjeseca, posebice u Rijeci gdje su bile vrlo izražene.

Iz tablice oborina je razvidno kako je najkišovitiji grad od promatranih bila Rijeka, a potom Dubrovnik. Što se tiče količine oborina, svi gradovi osim Rijeke su podbacili, dok je Rijeka bila znatno iznad višegodišnjeg prosjeka. Kad se gleda broj kišnih dana, Rijeka i Dubrovnik su bili nešto ispod prosjeka, dok su ostali bili u okvirima očekivanog.