Čitaonica | Aktualnosti | Meteorologija

Bura

01.10.2018. | Đurđica Marković

Vjerojatno nema osobe koja je na svojoj koži osjetila udare jake i olujne bure i zaboravila to iskustvo! Čak i oni kojima se to nikada nije dogodilo znaju da je bura nejednoličan, mahovit vjetar koji te „propuše do kostiju“. Snažna bura stvara brojne probleme  u prometu  u što se mogu osvjedočiti oni, koji na svom putu prema jugu, prolaze autocestom između Svetog Roka i Maslenice, često zatvorenom zimi, a za neke kategorije vozila i ljeti. Jaka i olujna bura prevrće kamp prikolice i kamione, brodice u lukama (koje nisu potpuno zaštićene od bure), a orkanska čupa i drveće.  Mjesta na kojima često puše bura prepoznaju se po karakterističnom povijenom raslinju.
Bura nastaje kad se hladan zrak obrušava na istočnu obalu Jadrana sa obližnjih planina (Dinara, Mosor i Biokovo), koje se protežu usporedo s obalom, dakle približno iz smjera sjeveroistoka. Stvaran smjer bure ovisi o lokalnoj topografiji pa može varirati i prema istoku i prema sjeveru.

Kako nastaju jake bure? Odgovor na to pitanje daje dinamika fluida. Riječ je o procesu koji se zove hidraulički skok i nastaje u zavjetrini planina. Ukratko, zrak koji struji niz padinu ubrzava i postiže velike brzine, no ne može neprestano ubrzavati već se mora prilagoditi okolnim uvjetima. Dolazi do hidrauličkog skoka pri čemu se oslobodi velika količina energije te time zrak uspori. No, zbog tog ubrzavanja niz padinu dolazi do velikih brzina koje postiže bura. Najbolji primjer hidrauličkog skoka je puštanje vode u sudoper. Kad mlaz vode dotakne dno, stvori se krug u kojem voda teče brzo (tanak je i jednolik), a zatim dođe do hidrauličkog skoka, kojeg predstavlja stacionarni kružni val, te iza njega voda teče sporije.

Hladan zrak se kanalizira kroz planinske prijevoje pa je u mjestima ispod prijevoja bura češća i jača. Tko još nije čuo za čuvenu senjsku buru koja puše  ispod velebitskog prijevoja Vratnik!? Po jakoj buri poznati su i Rijeka, Maslenica, Split, Makarska i Vrulje. Češće i jače bura puše zimi te na sjevernom Jadranu, a prati ju i pad temperature.  Najjači udar bure dosad je službeno izmjeren 21.12.1998. na Masleničkom mostu i iznosio je 248km/h.

Ovisno o prevladavajućim sinoptičkim situacijama razlikujemo anticiklonalnu (vedru), ciklonalnu (mračnu ili škuru)  i frontalnu buru.

Vedra bura nastaje kada na vrijeme nad srednjom Europom utječe anticiklona, dok je nad Sredozemljem prisutna ciklona. U naše krajeve tada pritječe hladan zrak s kontinenta, a vrijeme koje prevladava je, kako i sam naziv govori, vedro. Bura koja nastaje na ovaj način može potrajati i do tjedan dana.

Mračna bura nastaje kad ciklona prelazi preko Jadrana, a nad srednjom Europom jača anticiklona. Na prednjoj strani ciklone tada puše jugo, a na stražnjoj, uz više oblaka i mogućnost kiše, bura. Ako se ciklona brzo premješta preko Jadrana, mračna bura ne traje dugo, no ako se ciklona zadrži nad Jadranom, tada na njegovom južnom dijelu puše jugo, a na sjevernom bura.

Frontalna bura nastaje kad nema izraženih sinoptičkih sustava nad Sredozemljem, nego je uzrokovana prodorima hladnog zraka iza hladne fronte, koja dolazi sa sjevera ili sjeverozapada. Traje kratko, do dva dana, a može biti vrlo jaka.

Bura stvara kratke i brze valove, čiji vrhovi se razbijaju i pretvaraju u bijele morske kreste, a jaki udari bure mogu podizanjem kapljica vode u zrak stvoriti i morsku prašinu.

Uz buru se vežu i oblačne kape na vrhovima Velebita i Biokova, naime prije početka puhanja bure oblaci prekriju vrhove planina. Zrak za vrijeme bure nije zasićen vodenom parom (suh je), pa stoga u njemu uglavnom nema oblaka, nego prevladava vedro vrijeme. Mračne bure su praćene oblacima koji nastaju u toploj i vlažnoj visinskoj struji, dakle iznad bure.

Stanovnici priobalja od davnina se od bure brane i načinom gradnje svojih kuća: osnovni građevni materijal je kamen, prozori su maleni i nema ih sa sjeverne strane kuća, os krovova je okrenuta u smjeru sjever- jug, a ulice u pravcu istok- zapad da se izbjegne kanaliziranje vjetra kroz njih.

Ima bura i svoje dobre strane, ili barem jednu, gurmansku – raspršuje sol po otočkoj travi, pa u kombinaciji s aromatičnim travama otočkoj janjetini daje nezamjenjiv okus,  a ne zaboravimo niti činjenicu da se pršuti suše upravo na njoj! Za trajanja ne odveć jake bure, sunčano, vedro i svježe vrijeme, kao i suh zrak, uvjetuju povoljne biometeorološke prilike.