Čuvaj se fena!
04.02.2011. | Đurđica Marković
Da vrijeme djeluje na mnoge od nas, utječe na to kako ćemo se osjećati, znaju već i mala djeca. Iznimka nije niti vjetar. Većina nas, već na sam spomen južine, pomisli na neugodnu glavobolju, na nestrpljive i neoprezne vozače, svadljive kolege ili članove obitelji, umor koji kao da nam na ruke i noge navlači teške utege.
U ovom tekstu posebno ćemo se pozabaviti utjecajem jednog vjetra na ljudski organizam.
Kako vjetar djeluje na organizam
Vjetar djeluje na ljudski organizam na dva načina: Opći, na koji djeluju svi vjetrovi, i na specifičan svakom vjetru.
Opće djelovanje očituje se na hipotalamusu i hipofizi, žlijezdi s unutarnjim izlučivanjem. Ona izlučuje mnoge neuromodulatore i neurotransmitore, koji djeluju na unutarnje izlučivanje drugih žlijezda, kao što su štitnjača i nadbubrežne žlijezde. Kada je vjetar jak, s udarima dolazi do porasta razine serotonina, neurotransmitora koji regulira raspoloženje. To se, vjerojatno, događa zbog ponekih naglih promjena elektriciteta u zraku uz porast pozitivnih iona, koji uzrokuju neurokemijske reakcije. Osjetljive osobe osjećaju tjeskobu, napetost i opću slabost prije početka nevremena ili prije dolaska jakog poremećaja s Atlantika.
Fen
Kao što je već spomenuto, svaki tip vjetra utječe na nastanak određenih poremećaja koji ponekad uključuju mnoge organe ljudskog tijela. Od svih sindroma najviše se proučavaju i analiziraju oni koje uzrokuju vjetrovi koji pušu s visina, tj. planinskih lanaca, kao što je fen, topao i jako suh vjetar.
Javlja se u mnogim zemljama, gdje je poznat pod različitim imenima, kao što su:
- mistral u Provansi
- zonda u Argentini
- sharav u Izraelu
- Santa Ana na jugu Kalifornije
- chinook na zapadu Kanade (Alberta i Saskachewan)
- favonio ili foehn s juga u Austriji i Švicarskoj
- fen sa sjevera na obali Andaluzije gdje puše naročito zimi
- u Hrvatskoj se fen pojavljuje uglavnom u području oko Ogulina.
Smetnje uzrokovane fenom
Fen najviše pogađa meteorolabilne osobe, ali i djecu te starije osobe, posebno ako puše duže od jednog dana.
Najčešći poremećaji su:
- Opća iscrpljenost s velikom malaksalošću i psihičkom i fizičkom slabošću
- Pad tlaka kod osoba koje pate od visokog tlaka, naročito u najvišim vrijednostima
- Poliurija (obilno mokrenje), poliakijurija (često mokrenje), teško (bolno) mokrenje, nikturija (učestalo noćno mokrenje)
- Pogoršanje stanja fizičke i psihičke tjeskobe i napetosti s mogućim napadajima koji mogu prerasti u napadaje panike
- Bolovi u grudima, palpitacije, osjećaj jakog lupanja srca, plitak dah, naročito kod tjeskobnih osoba, s problemima pri dubokom disanju
- Raširene neuralgije, bolovi u mišićima, bolovi u tetivama, leđnoj moždini i u području slabina
- Bolovi u želucu i crijevima (grčevi) ili u debelom crijevu s pogoršanjem spazmičkih grčeva u utrobi, koji se stalno vraćaju
- Znatno smanjenje sposobnosti apstraktnog razmišljanja, pozornosti, koncentracije, pamćenja i općenito obrane organizma protiv različitih patoloških agenata
- Pogoršanje depresivnih sindroma, s mogućim povećanjem broja samoubojstava
- Pogoršanje broja sindroma koji pogađaju krvne žile u mozgu uz opasnost od tromboze ili moždanog udara
- Povećane broja slučajeva angine pektoris, naročito nestabilnog tipa
- Povećanje broja srčanih udara
- Povećanje broja prometnih nesreća ili nesreća na radnom mjestu
- Dehidracija kod starijih osoba i djece, uz suhu i toplu kožu te napade ozbiljnih groznica.