Čuvaj se fena!

04.02.2011. | Đurđica Marković

Da vrijeme djeluje na mnoge od nas, utječe na to kako ćemo se osjećati, znaju već i mala djeca. Iznimka nije niti vjetar. Većina nas, već na sam spomen južine, pomisli na neugodnu glavobolju, na nestrpljive i neoprezne vozače, svadljive kolege ili članove obitelji, umor koji kao da nam na ruke i noge navlači teške utege.

U ovom tekstu posebno ćemo se pozabaviti utjecajem jednog vjetra na ljudski organizam.

Kako vjetar djeluje na organizam

Vjetar djeluje na ljudski organizam na dva načina: Opći, na koji djeluju svi vjetrovi, i na specifičan svakom vjetru.

Opće djelovanje očituje se na hipotalamusu i hipofizi, žlijezdi s  unutarnjim izlučivanjem. Ona izlučuje mnoge neuromodulatore i neurotransmitore, koji djeluju na unutarnje izlučivanje drugih žlijezda, kao što su štitnjača i nadbubrežne žlijezde. Kada je vjetar jak, s udarima dolazi do porasta razine serotonina, neurotransmitora koji regulira raspoloženje. To se, vjerojatno, događa zbog ponekih naglih promjena elektriciteta u zraku uz porast pozitivnih iona, koji uzrokuju neurokemijske reakcije. Osjetljive osobe osjećaju tjeskobu, napetost i opću slabost prije početka nevremena ili prije dolaska jakog poremećaja s Atlantika.

Fen

Kao što je već spomenuto, svaki tip vjetra utječe na nastanak određenih poremećaja koji ponekad uključuju mnoge organe ljudskog tijela. Od svih sindroma najviše se proučavaju i analiziraju oni koje uzrokuju vjetrovi koji pušu s visina, tj. planinskih lanaca, kao što je fen, topao i jako suh vjetar.

Javlja se u mnogim zemljama, gdje je poznat pod različitim imenima, kao što su:

• mistral u Provansi
• zonda u Argentini
• sharav u Izraelu
• Santa Ana na jugu Kalifornije
• chinook na zapadu Kanade (Alberta i Saskachewan)
• favonio ili foehn s juga u Austriji i Švicarskoj
• fen sa sjevera na obali Andaluzije gdje puše naročito zimi
• u Hrvatskoj se fen pojavljuje uglavnom u području oko Ogulina.

Smetnje uzrokovane fenom

Fen najviše pogađa meteorolabilne osobe, ali i djecu te starije osobe, posebno ako puše duže od jednog dana.

Najčešći poremećaji su:

• Opća iscrpljenost s velikom malaksalošću i psihičkom i fizičkom slabošću
• Pad tlaka kod osoba koje pate od visokog tlaka, naročito u najvišim vrijednostima
• Poliurija (obilno mokrenje), poliakijurija (često mokrenje), teško (bolno) mokrenje, nikturija (učestalo noćno mokrenje)
• Pogoršanje stanja fizičke i psihičke tjeskobe i napetosti s mogućim napadajima koji mogu prerasti u napadaje panike
• Bolovi u grudima, palpitacije, osjećaj jakog lupanja srca, plitak dah, naročito kod tjeskobnih osoba, s problemima pri dubokom disanju
• Raširene neuralgije, bolovi u mišićima, bolovi u tetivama, leđnoj moždini i u području slabina
• Bolovi u želucu i crijevima (grčevi) ili u debelom crijevu s pogoršanjem spazmičkih grčeva u utrobi, koji se stalno vraćaju
• Znatno smanjenje sposobnosti apstraktnog razmišljanja, pozornosti, koncentracije, pamćenja i općenito obrane organizma protiv različitih patoloških agenata
• Pogoršanje depresivnih sindroma, s mogućim povećanjem broja samoubojstava
• Pogoršanje broja sindroma koji pogađaju krvne žile u mozgu uz opasnost od tromboze ili moždanog udara
• Povećane broja slučajeva angine pektoris, naročito nestabilnog tipa
• Povećanje broja srčanih udara
• Povećanje broja prometnih nesreća ili nesreća na radnom mjestu
• Dehidracija kod starijih osoba i djece, uz suhu i toplu kožu te napade ozbiljnih groznica.