Čitaonica | Aktualnosti | Meteorologija

Inje

20.11.2011. | Đurđica Marković

Ovih dana inje je zabijelilo veći dio kopnene Hrvatske. Po definiciji, inje je naslaga ledenih kristala na uspravnim predmetima u prirodi. Kao i kiša, snijeg, tuča, rosa i mraz, inje je meteorološka pojava koja spada u hidrometeore.
Inje se stvara kod vrlo hladnog (temperature od -2 do -10°C) i maglovitog vremena, pri čemu u magli lebde sitni kristali leda (ledena magla) ili pothlađene kapljice magle, a ponekad su dovoljne kapljice magle koje se onda smrzavaju na predmetima čija je površinska temperatura niža od 0°C.    Kristali ili kapljice nošeni strujanjem zraka ili slabim vjetrom „lijepe“ se uz uspravne predmete, posebno uz drveće, grmlje i električne stupove.

Inje se na predmetima „lovi“ i njihovim gibanjem kroz maglu. Tako se hvata  i za  automobile na cesti, brodove i avione, a zabijelit će i nas, ljude, zalijepivši nam se za obrve, brkove ili bradu. Generalno možemo reći da se hvata  za one površine koje su izložene direktnom strujanju zraka ili slabom vjetru. Češće ga ima u područjima s planinskom klimom, no nalazimo ga i u nizinama kontinentalne Hrvatske, o čemu svjedoči i nekoliko proteklih dana  

Iako je za većinu nas inje samo inje, meteorolozi razlikuju tri tipa inja: inje, meko inje i tvrdo inje, a razlikuju se zbog uvjeta pri kojima nastaju.

Štete od inja nisu velike, barem one u biljnom svijetu. U vrijeme njegovog pojavljivanja većina je biljaka u stanju zimskog mirovanja. Kako kod nas nema niti značajnijeg taloženja inja, nema niti šteta od lomljenja drveća. Za većinu nas inje je ukras, posebice na bjelogoričnom drveću. Pogled na drveće pod injem obasjano suncem, nakon što se magla raziđe,  upravo je spektakularan!