Čitaonica | Meteorologija

Jel’ sve baš tako crno?

28.11.2011. | Đurđica Marković

Mnogi znanstvenici skeptično gledaju na prognoze globalnog zatopljenja, prije svega jer se klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko velik. Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara te je malo vjerojatno da promjena malog skupa podataka kao što su staklenički plinovi može bitno utjecati na taj ogroman sustav. Mnogo toga je u klimatskim promjenama nepoznanica.

Nevjerojatno, ali klimatske promjene će imati i pozitivan utjecaj na odrađena živa bića. Neke biljne i životinjske vrste će nestajati, no druge će nastajati. Razlog izumiranja životinjskih vrsta je u tome što životinje trebaju više vremena da se prilagode promjeni dok su ljudi fleksibilniji.

Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne strane. Nove biljne i životinjske vrste će se moći uzgajati u dosad nepogodnim širinama. Ljudi bi više svojih aktivnosti mogli vršiti na otvorenom zbog ugodnih temperatura.

Sama činjenica da se još ništa ne poduzima po pitanju prilagodbe na nove klimatske uvjete govori da još nije prekasno i da još možemo nešto poduzeti ne bi li se spriječio najgori scenarij.

Prema procjenama da bi se zaustavio ljudski utjecaj na klimatske promjene emisija CO2 se treba smanjiti za 70%. Najveći problem sa CO2 je taj što on ostaje u atmosferi i do 100 godina. Ukoliko bi trenutno zaustavili emisiju CO2, trebale bi proći godine i godine da se atmosfera očisti od tog stakleničkog plina. No to se neće dogoditi, rastom populacije, uporabom fosilnih goriva, udio CO2 u atmosferi će rasti te će do klimatskih promjena i porasta temperature na Zemlji doći, no pitanje je u kolikoj mjeri. Smanjenjem emisije stakleničkih plinova barem malo, klimatske promjene neće biti toliko nagle i drastične, te će i ljudima i ostalom živom svijetu na planetu ostati dovoljno vremena da se prilagodi novim uvjetima.

Što možemo učiniti mi?

Što mislite kako bi se vaš život mogao promijeniti s klimatskim promjenama? Svaki čovjek može učini nešto za očuvanje okoliša i smanjenja stakleničkih plinova. Prije svega treba krenuti od malih stvari u kućanstvu gdje se energijom treba raspolagati racionalno:

  • gasiti svjetlo u prostorijama u kojima se ne boravi,
  • kuhati samo onoliko vode koliko nam treba,
  • ugasiti kućanske uređaje koji nisu u upotrebi,
  • što manje otvarati frižider i nikako ne držati vrata otvorena,
  • sušiti odjeću prirodno na zraku, a ne u sušilici,
  • prati odjeću i suđe na ekonomičnim programima,
  • zimi smanjiti temperaturu u zatvorenim prostorima za 1 stupanj,
  • reciklirati plastiku, papir, limenke, odjeću
  • da bi zadržali toplinu u prostoriji, ujutro navući zastore,
  • pješačiti i voziti se biciklom umjesto automobilom.

Gore navedene stvari koje možete izvesti u vašem kućanstvu ne stoje vas ništa, a mogu učini puno za očuvanje našeg planeta.

Ukoliko ste voljni izdvojiti nešto novaca za borbu protiv naglih klimatskih promjena uvijek možete:

  • koristiti štedne žarulje
  • graditi kuće s boljom izolacijom
  • na krov postaviti solarne ploče koje će vam grijati vodu
  • izolirati prozore i vrata i postaviti duple prozore
  • koristiti obnovljive izvore energije (sunčeva energija, snaga vjetra, geotermalna energija, snaga vode i valova te nuklearna energija)

Prilagodba novim klimatskim uvjetima u budućnosti bi mogla biti vrlo skupa. Klimatske promjene neće imati jednak utjecaj na sve dijelove svijeta. Siromašniji dijelovi neće biti toliko fleksibilni i prilagodba će biti duga i teška. Ako sada počnemo, prilagodit ćemo se s manje posljedica. Još nije kasno! Zemlja je naš jedini planet na kojem zasad možemo živjeti, ponašajmo se svi prema njoj s poštovanjem i čuvajmo ju. Nemamo drugi izbor. Čuvajmo ono što imamo, dok to još imamo.