Čitaonica | Meteorologija

Jesu li sve magle iste

07.11.2011. | Đurđica Marković

Iako se nama običnim smrtnicima čini da je magla uvijek samo magla, stručnjaci se s takvim mišljenjem ne bi složili. Razlikuju čak sedam vrsta ove za mnoge neugodne meteorološke pojave. Mi ćemo ih pobrojati, kako biste ih  i vi znali, a poželite li to, mogli i prepoznati.

Radijacijska magla nastaje ohlađivanjem tla tijekom noći u mirnim uvjetima i pod vedrim nebom. U savršeno mirnim uvjetima sloj magle može biti debeo manje od 1 metra no mala turbulencija pogoduje stvaranju debljeg sloja. Zemljina površina zrači i hladi zrak odmah pri tlu. Tada dolazi do inverzije jer je zrak pri tlu hladniji od viših slojeva i u tom slučaju nema miješanja ni konvekcije. Tako ostaje dok se ne spusti do temperature rosišta, tada se stvara magla. Takva magla se inače stvara iznad rijeka i u kotlinama. Vrlo je važno da nema vjetra jer i običan povjetarac izaziva jaču turbulenciju i miješanje zraka te se tako ne dobiva dovoljno niska temperatura za stvaranje magle. Radijacijska magla se javlja noću i rano ujutro te se ne zadržava dugo nakon izlaska sunca. Najčešća je u jesen i ranu zimu.

Magla u kotlinama je tip radijacijske magle koji nastaje u gorskim kotlinama. Ograničena je topografijom i u mirnim uvjetima može trajati nekoliko dana. Javlja se najčešće tijekom zime, a rezultat je temperaturne inverzije jer hladan se zrak spusti u kotlinu dok topliji prelazi preko njega.

Advekcijska magla se javlja kada topao i vlažan zrak nošen vjetrom prelazi preko hladne površine (hladno more ili snijeg) i posljedično se ohladi ispod temperature rosišta. Kod nas se ovaj tip magle najčešće javlja na sjevernom Jadranu kada topliji zrak prelazi preko hladnijeg Jadranskog mora te se hladi i nastaje magla. Takva magla se još može prenositi na okolna područja sporim strujanjem zraka.

Evaporacijska magla je lokalizirani tip magle koji nastaje kada hladniji zrak prelazi preko puno toplije vodene površine ili vlažne kopnene površine. Voda isparava i para se hladi i kondenzira.

Frontalna magla nastaje nakon što oborina padne u suši dio zraka te ispari, vodena para se hladi te se na temperaturi rosišta pretvara u maglu.

Orografska magla nastaje kada vjetar puše uz planinu i uzdiže zrak koji se hladi te se vlaga kondenzira i nastaje magla (oblak). Ovako najčešće nastaje magla koja se ledi na vrhovima planina.

Ledena magla nastaje pri temperaturi ispod -35°C kada se kapljice magle smrznu u sitne kristaliće leda koji lebde u zraku. Zbog uvjeta vrlo niske temperature, javlja se samo na Arktiku i Antarktiku. No potrebno je razlikovati maglu koja se ledi u dodiru sa hladnom površinom. Ponaša se slično kao i kiša koja se ledi na tlu. Česta je na vrhovima planina i stvara inje.

Morska magla  formira se zbog neobičnog učinka soli iz mora. Kondenzacija se na soli događa kada je relativna vlažnost ispod 70% i magla se javlja kada je zrak relativno suh. Ovom tipu magle prethodi sumaglica i najčešće se zapaža uz obalu.