Čitaonica | Aktualnosti | Meteorologija | Zanimljivosti

Kad je pala prva kiša na Zemlji

19.11.2017. | Nebojša Subanović

Moramo se složiti kako je kiša najvažnija meteorološka pojava za opstanak kopnenog života na Zemlji kakvog ga danas poznajemo. Nije dobro ako je ima previse, ali niti ako je ima premalo – mora je biti baš taman!

Ali kada je pala prva kiša?

Kiša se u Starom zavjetu spominje nekoliko puta. Najpoznatiji slučaj je vezan uz Potop, no nema niti riječi o tome kada je kiša pala prvi puta. Piscu Knjige Postanka taj događaj se očito nije činio bitan. Posredno bi mogli zaključiti da je to bilo drugoga dana Stvaranja. Iz drugog opisa, puno manje preciznog od prvog, koji događaje nabraja taksativno, saznajemo kako u početku Stvaranja nije bilo bilja jer Bog Jahve još nije pustio dažd na Zemlju. No ni u tom drugom opisu nema naznake kada se desio povijesno značajan događaj prve kiše.

Što kaže znanost?

Znanost je tu nešto preciznija, odnosno pokušava dati odgovor na naše polazno pitanje: kada je pala prva kiša na Zemlji? Teško da ćemo ikada saznati točan datum tog događaja, vjerojatno nećemo biti niti sigurni u točnu godinu, tako da ćemo se morati zadovoljiti približnim vrijednostima.

Astronomija pretpostavlja da je Zemlja nastala prije 5-5,5 milijardi godina od materijala izbačenog u Svemir nekom obližnjom supernovom (Supernova – eksplozija umiruće zvijezde – svi smo mi djeca zvijezda) kada je nastao i naš planetarni sustav. Uzima se kako je Zemlja u samom početku bila užarena kugla koja se polako hladila, zračeći toplinu u Svemir. Nedugo nakon formiranja Zemlje kao nebeskog tijela, prije nekih 4,75 milijardi godina, pojavila se Prva atmosfera, sastavljena uglavnom od vodika i helija. Ali ona nije bila duga vijeka – Zemlja je bila premala te je njena gravitacijska sila nije mogla zadržati. I tako je Prva atmosfera završila u svemirskim prostranstvima!

Hlađenjem površine, Zemlja je dobila tvrdi omotač kojeg danas zovemo kora. Zbog burnih procesa u unutrašnjosti mladog planeta, kora je vrlo često pucala što je rezultiralo izbacivanjem užarenog materijala na površinu. Danas to zovemo vulkanska aktivnost. Sastavni dio izbačenog materijala bili su i neki plinovi (H2O, CO2, SO2, CO, S2, Cl2, N2, H2, NH3, CH4 ). Druga atmosfera se počela formirati prije nekih 4,4 milijarde godina i bila je oko 100 puta gušća od današnje. Od elementarnog kisika ni traga.

Prije nekih 3,8-4 milijarde godina Druga atmosfera se dovoljno ohladila da je u njoj počelo dolaziti do kondenzacije vodene pare i vjerojatno u tom periodu se desio jedan od najznačajnijih događaja u povijesti naše planete: pala je prva kiša!
Kako to znamo? Ne znamo, samo pretpostavljamo jer proučavanja starih stijena ukazuju da je u to vrijeme na površini bilo vodenih tokova. Zapravo, o tom periodu Zemljine povijesti znamo vrlo malo. Stalnim previranjima u zemljinoj kori, mnogi dokazi o njenoj najranijoj prošlosti zauvijek su izgubljeni. Ali možemo sa stanovitom sigurnošću reći – prva kiša je pala prije 3,8-4 milijarde godina.

Kiše su ispirale ugljični dioksid iz atmosfere i taložile ga u prvim oceanima što je omogućilo stvaranje života. Prvi život, odnosno molekule koje su mogle reproducirati same sebe, nastale su prije nekih 3,5 milijardi godina, a prije otprilike 2,7 milijardi godina pojavila se tzv cijanobakterija, oblik života koji je prvi počeo oslobađati elementarni kisik mijenjajući sastav atmosfere te počeo pripremati pozornicu za drugi najvažniji događaj u povijesti Zemlje – pojavu čovjeka kao bića koje će jednoga dana uložiti enorman napor kako bi došlo do odgovora na pitanje “Kada je pala prva kiša?”.