Čitaonica | Meteorologija

Mala meteo iskaznica

17.08.2011. | Đurđica Marković

"Hrvatska"Iako vjerojatno već i vrapci na granama znaju, spomenut ćemo, ipak, da u Hrvatskom imamo dva osnovna tipa klime  – kontinentalnu i mediteransku. Kao i u svakom drugom kutku Zemlje, i kod nas je klima određena geografskim položajem naše zemlje, odnosno njenim  planinama, dolinama, šumama te našom dugom obalom.

Naša obala i otoci, od Istre i Kvarnera do juga Dalmacije, pod utjecajem je mediteranske klime. Pritom je sjeverni dio Jadrana nekoliko stupnjeva hladniji od njegovog krajnjeg juga. Ljeti se srednja temperatura na obali kreće između 24 i 26°C, a samo je u unutrašnjosti Istre malo svježije, oko 22°C. Srednja vrijednost zimskih temperatura na sjevernom je Jadranu oko 2°C, a na južnom oko 9°C.

Ljeto je najsuši period godine duž obale, dok je zima najkišovitiji, s količinom oborina koja se udvostruči u odnosu na ljetne količine. Istovremeno, naši otoci znaju biti zaista suhi. Najsuši su upravo otoci koji su i najudaljeniji od kopna. Na primjer, na otoku Visu godišnje padne u prosjeku oko 557 mm kiše, dok otok Brač prosječno primi oko 952 mm kiše. U periodu od listopada do prosinca Dubrovnik je jedan od najkišovitijih gradova na našoj obali. Snijeg je na dalmatinskoj obali prava rijetkost, iako su bliski susret s malim bijelim pahuljama prošle zime imali i neki njeni dijelovi.  

Najsunčaniji hrvatski otok je Hvar, koji godišnje ima oko 2700 sunčanih sati. Značajno ne zaostaju niti Split, Vela Luka, otok Korčula i Dubrovnik.

 Obalna klima određena je vjetrovima. Najčešći dalmatinski vjetar je jugo, dok je najpoznatiji od svih jadranskih vjetrova bura. Za vrućih ljetnih dana najdraži nam je maestral, ugodan zapadni vjetar koji puše s mora, donoseći rano popodne, kada doseže svoju maksimalnu jačinu, svježinu i čist zrak. Klimatološka situacija u kontinentalnim dijelovima zemlje, koji su od obale odijeljeni Dinarskim gorjem,  posve je drugačija. To se posebno odnosi na zime koje su u kontinentalnoj Hrvatskoj mnogo hladnije, sa srednjim vrijednostima temperature koje se u siječnju kreću od  0 do -2°C, dok je srednja srpanjska temperatura oko 22°C, iako su uobičajeni i vrući periodi, s temperaturama koje prilično premašuju  30°C i opasno se približavaju 40°C, kakav smo jedan imali i ovog  lipnja.  I ovih se dana temperature kreću oko  30-tak stupnjeva, što uz južne vjetrove i dosta vlage, često donosi i neugodnu sparinu.  Valovi vrućine zabilježeni su i u prošlosti, no posljednjih su godina učestaliji. 

"Gorski kotar"U gorskim  je predjelima hladnije i kišovitije. Srednja zimska temperatura kreće se između -2 i -4°C, a iznad 1500 metara i nekoliko je stupnjeva hladnije. U ljetnim mjesecima gorska su područja divno mjesto za bijeg od visokih gradskih temperatura, vrućeg asfalta i vreve, a temperature između 10 i 18°C zaista su pravo osvježenje. U višim predjelima zimi je uobičajen snijeg, pa gorska Hrvatska ima i sasvim solidnu skijašku sezonu.

Do zime i njenih radosti predstoji nam još dosta vremena. Ljeto je u punom zamahu pa iskoristimo sve njegove draži, jer svakim novim danom jesen nam je sve bliža.