Čitaonica | Meteorologija

Pijavice – tornada u Hrvatskoj

28.11.2011. | Đurđica Marković

Pijavice se smatraju slabim tornadima. Način nastajanja im je sličan kao i kod pravih velikih tornada, no kod nas je češći nad morskom površinom, pa se sastoje od vodenih kapljica podignutih s morske površine te kondenziranih kapljica u oblaku.  Ako nastanu nad kopnom, sastoji se od prašine i pijeska (kopnena pijavica). Obično nastaje pri jakoj konvekciji ljeti ili u jesen iznad tople vodene površine. Pijavica može skrenuti sa vodene površine na kopno, gdje najčešće razorno djeluje i vrlo brzo nestane. Promjera je dvadesetak do stotinu metara, a traje do 20 minuta. Brzina vjetra koja se razvija u pijavicama na našem području doseže 80km/h. U Hrvatskoj je najviše pijavica primjećeno  na području između Dubrovnika i Visa, gdje ih se pojavi i desetak godišnje, dok se duž zapadne obale Istre pojave dvije do tri.

Kako pijavica nastaje

Nad Jadranom se pijavice mogu pojaviti pri prodoru hladnog zraka s kontinenta nad toplu morsku površinu gdje more kao izvor vlage dodatno pogoduje razvoju nestabilnosti te olujnih obaka koji za sobom povlače mogućnost nastanka pijavice. No ne znači da se iz svakog kumulonimbusa može razviti pijavica, potreban je vrtlog opisan u nastanku tornada. Općenito se javljaju tijekom cijele godine ali češće u jesen, osobito u listopadu i studenom (kopno se brzo ohladi, a more još relativno toplo).

Prognoziranje pijavica i tornada

Za prognoziranje tornada i pijavica potrebno je na određenom području uočiti promjenu temperature i vjetra koje mogu omogućiti dovoljno vlage, nestabilnosti, uzlaznog strujanja i smicanja vjetra za formiranje olujnih oblaka koji su preduvjet za razvoj snažnog rotirajućeg oblaka.