Čitaonica | Meteorologija

Posljedice klimatskih promjena

28.11.2011. | Đurđica Marković

U posljednjih tri stotine godina temperatura na Zemlji  narasla je za 0.7 stupnjeva, od toga 0.5 stupnjeva samo u 20. stoljeću. Četiri od pet  najtoplijih godina otkad postoje mjerenja zbile su se u 90-ima prošlog stoljeća, dok se broj hladnih dana gotovo prepolovio. I u prvih deset godina 21. stoljeća  svjedoci  smo čestih rušenja višegodišnjih temperaturnih prosjeka, kako u našoj zemlji, tako i u mnogim drugim  dijelovima svijeta.

Do kraja 21. stoljeća  očekuje se porast srednje temperature na Zemlji za od 1.4 do 5.8 stupnjeva. Porast temperature bi mogao uzrokovati promjenu oborinskog režima te porast morske razine. Do sredine 21. stoljeća bi se zimske oborine na sjevernoj hemisferi u umjerenim širinama mogle povećati. Za to vrijeme se u Africi, Australiji, središnjoj Americi očekuje smanjenje količine oborine. U tropima se također očekuje povećanje količine oborine. Smatra se da će zapadni dio Antarktika potpuno nestati do kraja stoljeća, što bi moglo rezultirati enormnim povećanjem razine mora. Očekuje se više vrućih (veća vjerojatnost za suše) i manje ledenih dana, te intenzivniji oborinski događaji. Globalno zatopljenje će se najviše osjetiti u umjerenim širinama i na polovima, dok će manjih promjena biti u tropima. I dosad razorne meteorološke pojave postat će još razornije. Uragani će biti jači, s jačom oborinom i jačim vjetrom. No znanstvenici nemaju odgovor na pitanje što će se dogoditi s grmljavinskim olujama i tornadima, pretpostavlja se da će ih biti više i da će biti jači. Također se očekuje jačanje azijskog monsuna te olujnih uspora, osobito na području Sjevernog mora.

Velike poplave su se dosad javljale svakih otprilike 100 godine, u budućnosti se očekuje da će se javljati svakih 20 godina. Ako se otopi zapadni dio Antarktika, razina mora bi mogla porasti za 5-6 metara, dok je u posljednjih 100 godina porasla za 10-20 centimetara, no topljenje leda na Antarktiku je najgori mogući scenarij.

Očekuju se i promjene u Golfskoj struji, odnosno njeno slabljenje i konačno nestanak. Poznato je da Golfska struja održava sjever Europe toplijim i pogodnijim za život.

Ledenjaci će se nastaviti topiti, a znanstvenici su posebno zabrinuti za ledenjake na Aljasci, gdje je u posljednjih pedeset godina  nestalo na tisuće kubičnih metara leda.

Klimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te pojavu novih. Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba.

Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu. Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno, buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće. Proljeće dolazi i više tjedana ranije nego što je to bilo prije 50-ak godina, a jesen stiže kasnije.

Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi, s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata, što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane.
Koraljni grebeni, kao vrlo osjetljivi ekosustavi, također će stradati. Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja, koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti.

Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja. Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima, više neće uspijevati, no zato će se uspijevati nešto drugo. Očekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru. Dakle, za očekivati je da ćemo u Hrvatskoj uzgajati banane. Poljodjelstvo će se morati restrukturirati prema čuvanju zaliha vode, s obzirom da se očekuju sušna ljeta i kišovite zime, sustav navodnjavanja će morati čuvati vodu i cijelu sezonu.

Porast srednje temperature na Zemlji će utjecati na ljudsko zdravlje. Prije svega klimatske promjene će utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo. Neki znanstvenici najavljuju da će topliji svijet biti i bolesniji svijet. No, ako zime budu toplije, manje će ljudi umirati od hladnoće, ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama će izostati, što može dovesti do širenja različitih bolesti. Ljudi će češće umirati od toplinskih udara, od posljedica prekomjernog UV zračenja te trovanja hranom. Također se očekuje i širenje bolesti na područja na kojima do tada nisu bile poznate, primjerice malarija i komarac malaričar će se proširiti prema sjeveru. Otprije je poznato da vrijeme utječe na nagle pojave upale pluća, gripe i bronhitisa. Česte poplave uzrokovat će bolesti koje se šire vodom.

Vruća ljeta i blage zime te češće pojave ekstremnih uvjeta utjecat će na sav živi svijet, ne samo na ljude. Podizanjem razine mora smanjivat će se svjetsko kopno čime su staništa mnogim biljnih i životinjskih vrsta ugrožena. Možda najpoznatija ugrožena vrsta je polarni medvjed. Topljenjem arktičkog leda, polarni medvjed gubi svoje stanište, a budući da će klimatskim promjenama najviše biti pogođena polarna područja, ukoliko se nešto drastično ne promijeni, očekuje se izumiranje polarnog medvjeda.

Ipak, ne slažu se svi da je sve baš tako crno!