Čitaonica | Meteorologija

Pozdravimo se i s 2010. godinom!

31.12.2010. | Đurđica Marković

Još je jedna godina pred svojim krajem. Za mnoge je bila teška, za neke i preteška, a i u meteorološkom smislu nije bila baš jednostavna. Mnogo smo puta svjedočili izjavama ljudi koji su u određenim situacijama ponavljali onu staru „Ovakvo nešto ja ne pamtim!“. Iako smo se trudili pronaći u prošlosti ekstreme koji bi potvrdili da je vrijeme oduvijek imalo svoju ćud, znalo je i u prošlosti iznenađivati, moramo priznati da klimatske promjene ipak nezaustavljivo djeluju i vrijeme se zasigurno mijenja, jer je ekstremnih situacija sve više, kako  širom svijeta, tako i kod nas.

 A kako je u godini na izmaku bilo u našoj zemlji, pokušat ćemo vam predočiti ovim malim prikazom. Pa krenimo!

 "siječanj"Siječanj  – Ako je vjerovati onoj staroj „da se po jutru dan poznaje“, već početak godine ukazivao je da 2010. neće biti laka. U nju smo ušli s kišom, a za kraj prosinca i početak siječnja i neuobičajeno visokim temperaturama zraka (unutrašnjost zemlje od 6 do 8, na obali između 10 i 14°C). U to doba godine uobičajeno hladan Zavižan mjerio je tek 0°C i 4 cm snijega! Nezapamćeni plimni val u novogodišnjoj je noći poplavio mnogobrojne obiteljske kuće u Čiovu, razina mora podigla se i prvog dana nove godine te unijela strah u stanovnike Čiova i Trogira. Već slijedećeg dana, 02. siječnja, Liku je zahvatila velika poplava, a ostatak zemlje bori se s novim valom oborina, obilnijim na Jadranu i u gorskim krajevima.  I dok je u gorskim predjelima padao snijeg, na obali je pljuštala kiša uz koju je nerijetko i grmjelo, a na Visu je zabilježena i petominutna tuča! Do kraja dana snijeg se proširio čitavom kopnenom Hrvatskom, zabijelio je dio Istre, a snijega nošenog burom bilo je i u riječkom zaleđu. Prema podacima DHMZ-a, samo u tom danu na Zavižanu je palo 34 cm snijega!

Prva siječanjska nedjelja bila je u cijeloj zemlje sunčana, no nova sredozemna ciklona donijela je već slijedećeg dana u jutarnjim satima (04.01.2010.) nove oborine na sjevernom Jadranu i Gorskom kotaru. Snijeg je padao u unutrašnjosti Istre, na riječkom području, na otoku Krku. U Korenici je izmjereno -17 °C. U narednim danima snijega i kiše bilo je širom zemlje, a zbog ledene kiše dio Like ostao je bez električne struje. Zbog snijega i leda u kaosu je bila i Europa. Sedmog dana u godini poplavljena je dolina Neretve, a samo par dana kasnije i dio Dalmacije, lička sela postaju otoci, a Kosinjsko polje jezero. U dolini Neretve proglašena je elementarna nepogoda. Istovremeno, 10. siječnja  objavljeno je da se zaledilo Kinesko more, a 15. siječnja zabilježena je najduža pomrčina sunca u povijesti. Samo dva dana kasnije zabijelio se sjeverni Jadran. U zadnjem siječanjskom tjednu sjevernu je Dalmaciju pogodila ledena kiša, a poledica, snijeg i olujna bura otežavali su promet. Istovremeno se zaledilo Crno more, a u Njemačkoj su zabilježene temperature ispod -30ºC. U zadnja dva siječanjska dana na Zavižanu je palo 60 cm novog snijega.

 "veljača"Veljača   – Početak veljače bio je sunčan, no uz zubato sunce, jer se 02. veljače zaledilo more kod Biograda, samo dan kasnije Dunavom su plovile sante leda. U unutrašnjosti zemlje zabilježene su velike temperaturne razlike, a već 04. veljače  zatopljenje je najavilo dolazak nove ciklone (6.-7.02.2010.) koja je donijela i obilnije oborine – na Jadranu kišu, a u unutrašnjosti zemlje snijeg. U periodu od 9. do 14. veljače kopnena Hrvatska zatrpana je snijegom, obilniji snijeg pao je i u Slavoniji, a Istrani zbog snijega i leda trpe i velike štete. Na najviši biokovski vrhu, Svetog Juru, stizalo se kroz snijeg „do grla“. U obilju snijega mnogi su istinski uživali, pa su tako Gospićani napravili snjegovića visokog 10, a širokog 12 metara. Sredinom mjeseca kratko smo predahnuli, malo je zatoplilo, no već 19. veljače  Jadran je pogodila obilna kiša praćena olujnim jugom, koje je u Dalmaciji  izazvalo plimni val, nakon  čega je veljača pokazala svoje proljetno lice, te izazvala topljenje snijega, bujanje rijeka i nove poplave. Svijet je obišla fotografija dviju santi leda veličine Luksenburga koje su se odvojile od Antarktika.  I kraj mjeseca bio je buran, more je ponovo poplavilo Čiovo i Trogir, a završila je klimatološka zima. Veljača 2010. godine u  New Yorku je bila najsnježnija do sada

 "ožujak"Ožujak – Iako je ožujak po prosječnim temperaturama kao i po prosječnoj količini oborina za veći dio zemlje bio sasvim prosječan, bio je ipak prevrtljiv i pun prevrata! Počeo je neuobičajeno toplim vremenom, no već u svom trećem danu pokazao je da je on ipak pravi zimski mjesec.  Gorski kotar i Liku ponovo je zabijelio snijeg, a bilo ga je i u nizinama unutrašnjosti. U predvečerje svog petog dana ožujak je priredio i pravi spektakl – snijeg u Makarskoj i Dubrovniku! Idućeg dana u Lici se u jutarnjim satima mjerilo -16 ºC. Orkanska bura na Jadranu zatvorila je ceste, u Istri otpuhivala automobile, a u Rijeci digla školski krov. Na jugu Rusije pao je ružičasti snijeg, a britanski Met Office objavio je da odustaje od objavljivanja dugoročnih prognoza. Izraženija promjena vremena stiže i  krajem prve dekade: olujna i orkanska bura na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, olujno jugo na južnom Jadranu, obilan snijeg u kopnenim dijelovima zemlje koji je uz buru još jednom zabijelio i sjeverni Jadran te obilne kiše u Dalmaciji zbog kojih su pod vodom završili vrgorački voćnjaci i vinogradi. Sredinom mjeseca vrijeme se stabiliziralo, u zadnjoj dekadi je i zatoplilo. Sam početak proljeća bio je buran, vrlo vjetrovit, a na sjevernom Jadranu i vrlo kišovit (na riječkom području i do 30 mm kiše). Svjetski dan meteorologije obilježili smo 23. ožujka, a dan kasnije dalmacija se probudila obavijena gustom maglom. Grmljavinski pljuskovi i olujno jugo obilježili su prijelaz iz ožujka u travanj.

NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration) je ožujak 2010. godine proglasila na globalnoj razini najtoplijim  ožujkom do sada.

 "travanj"Travanj  – Početkom travnja obilježili smo pedesetu godišnjicu lansiranja prvog meteorološkog satelita. Što se tiče glavnih meteoroloških pojava, u većem dijelu zemlje travanj je bio topliji od višegodišnjeg prosjeka, a po oborinama gotovo prosječan – oborina je manje od prosjeka palo samo na sjevernom Jadranu,  a više u unutrašnjosti srednje Dalmacije i na osječkom području. Početak mjeseca obilježili su jugo, kiša, bura i snijeg, nakon čega je uslijedilo nekoliko toplijih dana, no već 12. travnja dio Hrvatske probudio se ponovo pod snijegom! Nova ciklona donijela je nestabilne travanjske dane, u Dalmaciji i obilne oborine te nove poplave i štete. Sredinom mjeseca pepeo islandskog vulkana Eyjafjallajokull paralizirao je europski zračni promet. Dva dana kasnije, u Tokiju je padao snijeg i cvale trešnje! Na Dan planeta zemlje, 22.4., uslijedila je još jedna kraća promjena vremena s kišom, nakon čega je nastupilo nekoliko stabilnijih dana. Mjesec je završio u znaku vrlo toplog vremena, s temperaturama koje su više nalikovale ljetnima, nego proljetnima. Tako se zadnjeg travanjskog dana na obali i u gorskoj Hrvatskoj mjerilo od  22 do 25 ºC, a u ostatku zemlje između 26 i 28 ºC. Zadnjeg travanjskog dana  i Zavižan je ostao bez snježnog pokrivača.

NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration) je i travanj 2010. godine proglasila na globalnoj razini najtoplijim  travnjem do sada.

 "svibanj"Svibanj – Ljetni završetak travnja nije se nastavio i u svibnju, koji je počeo baš kako to i priliči, po mišljenjima mnogih, najljepšem proljetnom mjesecu.  Ovogodišnji je svibanj u većem dijelu zemlje bio kišovitiji od prosjeka, pa je tako na svom samom početku riječko područje počastio obilnom kišom.  U noći sa 6. na 7. svibnja u Dalmaciji je padala kiša pomiješana sa pijeskom koji je jak jugozapadni vjetar  donosio  čak iz Afrike. Iste noći jako grmljavinsko nevrijeme pogodilo je Primošten, Pelješac je pogodila tuča,   nakon čega je nastupilo par vrlo promjenljivih dana. Sredina mjeseca prošla je u gotovo jesenskom ugođaju – uz zahlađenje, obilne kiše, jaku i olujnu buru, u Dalmaciji olujno jugo, nove  poplave, nevremena, pijavice, izlijevanje mora u Omišu, a na Zavižanu i novi snijeg. Slavonske oranice postale su jezera. Na kraju druge dekade (10.5.) snijeg je pokrio pustinju. Promjenljivo vrijeme zadržalo se do sredine treće dekade, kada je zemlju zahvatio val vrućina. Širom zemlje temperature su bile prave ljetne. Tako je 25. svibnja u Sisku izmjereno čak 30 ºC. Zadnji svibanjski dani protekli su u znaku jakih grmljavinskih nevremena praćenih olujnim vjetrom, tučom, novim poplavama. Svibanjsku točku na „i“ dao je snijeg na Zavižanu zadnjeg dana u mjesecu.  

Na globalnoj razini, NOAA je i svibanj ove godine proglasila najtoplijim svibnjem od kada postoje mjerenja.

 "Poplava Bosut 010610"Lipanj  – Početak lipnja bio je sve samo ne lijep. Prvog dana mjeseca na Zavižanu i na Biokovu izmjereno je tek 0 ºC. Slavonija je pod vodom, kiša neumorno pada danima, nedostaje pitke vode, prijete klizišta, u pomoć stiže i vojska, a iz najugroženijih dijelova Slavonije stanovništvo se evakuira. Opasnost stiže i Dunavom koji nezaustavljivo raste. U isto vrijeme, u Španjolskoj se stanovništvo poziva na oprez zbog ekstremno visokih temperatura, a svjetski mediji objavljuju da je arktički led manji nego ikad u novijoj povijesti.  Zadnjih dana prve dekade zemlju zahvaća val vrućina, koje se u Slavoniji penju i do 35 ºC. Izrazito vruć bio je 12. lipanj,  kada je u Osijeku i Slavonskom Brodu izmjereno visokih 35,3 ºC, u Šibeniku 35 ºC, a tek se rijetko mjerilo manje od  30 ºC. Ovakvo vrijeme potrajalo je do sredine lipnja, kada vrućine popuštaju, nestabilnost raste, a s njom stižu jaka nevremena koja donose i ogromne štete. U Zagrebu je zabilježen najhladniji prvi dan kalendarskog ljeta od kako postoje mjerenja, a olujni vjetar dizao je crjepove s kuća i rušio stabla. Slavonija, posebice Baranja, suočava se s novim poplavama, zatvaraju se ceste, evakuira stoka. Dubrovnik bilježi seriju pijavica. Nakon ovog burnog perioda, vrijeme se stabiliziralo, pa je lipanj završio u ljetnom tonu.

Na globalnoj razini, NOAA je i lipanj ove godine proglasila najtoplijim od kada postoje mjerenja, kao i prvi dio 2010. Godine!  

 "srpanjske vrućine"Srpanj – I srpanj je počeo ljetnim, no ne i posve stabilnim vremenom. U Gradištu je tako prvog srpanjskog dana zabilježen prolom oblaka. U unutrašnjosti zemlje u prvoj polovici mjeseca zaredali su vrući dani s temperaturama do 30 ºC, noćnim olujama i lokalnim grmljavinskim pljuskovima, no ne i izraženijim nevremenima. Jedanaestog dana u mjesecu na Pacifiku je zabilježena totalna pomrčina sunca, a Hrvatsku je zahvatio val vrućina, koji je svoj vrhunac dosegnuo 15. srpnja, kada je  u Kninu izmjereno 38 ºC. Slijedećeg dana bilo je 39,4 ºC, do osvježenja se teško dolazilo i u moru (u Crikvenici je izmjereno čak 29 ºC), a i noći su ostajale neugodno tople ( u Senju se tijekom noći s 16. na 17. srpanj temperatura nije spuštala ispod 30,3 ºC). U noći sa 17. na 18. srpanj  kopnena Hrvatska i sjeverni Jadran konačno su dočekali osvježenje, temperature su pale i desetak stupnjeva, a samo se  u Dalmaciji i dalje mjerilo do 35 ºC. 

Vruće nije bilo samo kod nas. U Moskvi je 26. srpnja izmjereno 37,4 ºC, što je najviša temperatura izmjerena u 130 godina dugoj povijesti mjerenja. Ovog je srpnja u gradu Yashkulu, u europskom dijelu Rusije u blizini granice sa Kazahstanom, izmjerena temperatura od 44 °C, što je najviša ikada zabilježena temperatura u Rusiji.

Posljednji srpanjski tjedan bio je vrlo promjenljiv i nestabilan. Uz kraj srpanjskih vrućina, obilježila su ga mnogobrojna nevremena, lokalni grmljavinski pljuskovi.    

 "kolovoz"Kolovoz   –  Početak kolovoza sličio je zadnjem srpanjskom tjednu. Stabilna su bila tek prva dva dana, a već trećeg popodne zapad zemlje zahvatile su nove grmljavinske nestabilnosti praćene osjetnim padom temperatura zraka. U noći sa 4. na 5. kolovoza u Slavoniji je zabilježena obilna kiša, osobito u Osijeku (59 mm/24 sata,), a u Vinkovcima prolom oblaka i jak vjetar uz koji je padala tuča veličine lješnjaka. Petog dana kolovoza olujno nevrijeme pogodilo je veći dio zemlje, a vrlo promjenljivo i nestabilno vrijeme potrajalo je do 7. kolovoza,  kada je uslijedilo dvadesetak lijepih ljetnih dana, koji su tek nakratko prekinuti sredinom mjeseca, novom ciklonom koja do Dalmacije i Slavonije nije uspjela niti stići. U svoj finiš kolovoz je ušao uz zahlađenje i kišu. Na sjevernom Jadranu zapuhala je jaka bura i tramontana, podno Velebita i s olujnim udarima, a jutarnje temperature širom zemlje bile su osjetno niže od višegodišnjeg prosjeka za to doba godine. U kotlinama Like bilo je mraza.

  "rujanske kiše"Rujan – Mjesecom rujnom započela je klimatološka jesen. Prve rujanske dane obilježile su dosta niske temperature, pa je ljetni ugođaj brzo zamijenjen onim gotovo jesenskim, koji je najizraženiji bio krajem prve dekade, kada je u većem dijelu zemlje palo i dosta kiše, a što je stanovnicima Sunje i Hrvatske Kostajnice donijelo i mnogobrojne probleme. I drugi dio rujna bio je kišovit, a posljednjeg vikenda kalendarskog ljeta u nekim je dijelovima Hrvatske palo više kiše od višegodišnjeg prosjeka za  čitav rujan. Najmanje kiše palo je u Dalmaciji. Preko 200 mm kiše zabilježeno je i u Istri, ponajprije na području Buja, Umaga i Novigrada. Vodostaj Save bio je najviši u posljednjih 50 godina. Širem Hrvatske izlijevaju se rijeke, a iz svog se korita izlila i Sava u Zagrebu, te došla do nasipa. Prvim danom druge rujanske dekade  započelo je stabilno razdoblje, koja, nažalost, nije potrajalo, jer već posljednjeg rujanskog vikenda stiže novo pogoršanje s obilnim kišama, što dovodi i do novih poplava.

 "listopad"Listopad   – Listopad je počeo stabilnim i suhim vremenom, no ono nije i potrajalo, jer je već peti listopadski dan u cijeloj zemlji bio oblačan i kišovit, a u Dubrovniku je u samo šest sati palo čak 92 mm kiše. Osim na jugu Jadrana, obilnija kiša pala je i na riječkom području.  Uslijedilo je razdoblje stabilnog vremena, u unutrašnjosti zemlje, u dalmatinskoj zagori i u unutrašnjosti Istre, i uz prve jutarnje mrazeve. Sredinom mjeseca u Dalmaciji je ponovo vrlo kišovito, a područje Konavala zahvaća i jako kišno nevrijeme. U nepuna četiri sata palo je čak 170 mm kiše, što uzrokuje poplave i bujice. Nedjelju, 17. listopada, posebno će pamtiti Makarani, kroz čije je gusto naseljeno  gradsko područje prošla manja pijavica. Iste te nedjelje na Zavižanu je palo 4 centimetra snijega. Samo tri dana kasnije prvi je jesenski snijeg pao i na Sljemenu. Nakon kraće stabilizacije, u  razdoblju od 24.-27. listopada u gorje stiže snijeg,  i prva jača jesenska bura. Najviše je kiše palo u ponedjeljak 25. listopada u južnoj Dalmaciji, osobito na širem dubrovačkom području, od 70 do 80 litara kiše po metru kvadratnome. U večernjim satima, sa zahlađenjem, kiša je u planinama Like i Gorskog kotara, te na Sljemenu počela prelaziti u snijeg. Snježna se granica sve više spuštala i do ponoći je u Gorskom kotaru došla do oko 700m nadmorske visine. Snijeg je padao na Velebitu. U Velebitskom kanalu je zapuhala orkanska bura. Kraj listopada bio je stabilan i malo topliji.

 "studeni"Studeni – I ove godine studeni nikako nije opravdao svoje ime, jer je u većem dijelu zemlje bio iznadprosječno topao! No, bio je i vrlo kišovit, osobito na Jadranu, u Gorskom kotaru, Lici, u dijelu sjeverozapadne i središnje Hrvatske, gdje su pale iznadprosječne količine oborina. Sam početak mjeseca bio je vrlo topao, pa su dnevne temperature u Dalmaciji i Slavoniji dosezale visoka 24 ºC. Kraj prve dekade ponovo je bio kišovit, posebno na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru i Lici, gdje je palo između 70 i 120 mm kiše. Na Jadranu su puhali jaki do olujni južni vjetrovi,   koji su osim poteškoća s pomorskim prometom, izazivali i one zdravstvene, osobito ljudima osjetljivim na vremenske promjene i kroničnim bolesnicima. Nestabilan i kišovit bio je i drugi dio studenog, kada je na Jadranu i u gorju ponovo pala obilna kiša. Na dalmatinskoj obali   zabilježene su mnogobrojne pijavice. 22. studenog pod naletom 159 litara kiše na četvorni metar potopljen je Dubrovnik, a samo koji dan kasnije i Metković. Zadnji tjedan studenog donosi novu kišu, u gorju i u zapadnim kopnenim predjelima i snijeg. Pod naletima jake tuče zabijelio je Zadar, a slično je bilo i u Šibeniku i Splitu. Zadnji dani studenog donose novu izraženiju promjenu vremena. U Lici je u jutarnjim satima u nedjelju, 28.11., počeo padati snijeg, a oko podneva je i u Gorskom kotaru, te dalje uz granicu sa Slovenijom prema Karlovcu i Hrvatskom Zagorju, dok je prema jugu i istoku padala kiša. U ranim poslijepodnevnim satima u Lici je snijeg počeo prelaziti u kišu, koja se ledila na tlu. Prema večeri je po visini sve više zatopljavalo, pa je kiše koja se smrzava bilo i u središnjoj Hrvatskoj.

 "prosinac"Prosinac  – Prosinac počinje vrlo intenzivnim ciklonalnim aktivnostima. Vrijeme je širom Hrvatske bilo vrlo šaroliko. Tako je u Gorskom kotaru, dijelu zemlje uz slovensku granicu te na sjeverozapadu zemlje bilo snježno i hladno, s temperaturama koje najčešće nisu prelazile ništicu, U isto vrijeme, Dalmacija je uživala u gotovo proljetnom vremenu, s temperaturama koje su daleko nadilazile prosinačke prosjeke. No, nisu izostale niti kiše, pa je dolina Neretve ponovo bila poplavljena. Hladnoća s početka mjeseca nije ni u kopnenim predjelima dugo potrajala, pa već 6. prosinca počinje trodnevni  period s izraženom   južinom, mjestimice i obilnijom kišom, čiji je vrhunac bio 08. prosinca, kada se širom zemlje mjerilo od 15 do 19 ºC, a samo u višem gorju do 10 ºC. Već 9. prosinca uslijedila je izražena promjena vremena praćena kišom, koja je u unutrašnjosti zemlje prešla u snijeg, uz koji je i grmjelo. Temperature su naglo padale, nerijetko i više od desetak stupnjeva, a na obali je zapuhala jaka i olujna bura. U nedjelju, 12.12., snijeg je pao u zaleđu Dalmacije, a navečer se u južnoj Dalmaciji ponegdje spustio i do mora! Tako je prvi snijeg sezone pao na području Ploča, bilo ga je i u Vrgorcu, a jak snijeg s grmljavinom zabilježen je i na krajnjem jugu Dalmacije. Iznenadio je i stanovnike Pelješca i Korčule, a padao je i u Trpnju. Zabilježen je čak i na Mljetu.

Sredinom prosinca slijedi nekoliko suhih dana, ali s vrlo hladnim jutrima. U Lici se u jutarnjim satima mjerilo i -20 ºC, a ispod ništice se mjerilo i duž cijele obale. 17. prosinca snijeg je lepršao i Dubrovnikom, a sredinom dana zabijelio je čitavu  Istru i veći dio Kvarnera. Snježne pahulje zabilježene su i na Palagruži! Minimalne temperature su u unutrašnjosti uglavnom bile niže od -10 °C, a negativne vrijednosti mjerio je i veći dio obale. Najniža prosinačka temperatura izmjerena je 19. prosinca u Čakovcu (-21 °C). No već sljedećeg jutra, temperatura je posvuda porasla iznad nule. U Josipdolu je za tridesetak sati temperatura porasla čak za 31 °C. Toplina i južina, uz kišu, osobito na Jadranu, nastavila se do Božića. Snijeg se otopio, pa je Božićno jutro osvanulo bez snijega, čak i u najvišem gorju. No već tijekom dana snijeg je ponovo padao u gorju, a dan poslije i u većem dijelu unutrašnjosti. Bilo ga je mjestimice i na sjevernom Jadranu, a osobito u zaleđu Dalmacije. Osjetno je zahladilo, a na Jadranu je zapuhala i olujna bura. Malo snijega je u Slavoniji palo još 27. prosinca, nakon čega se do kraja godine vrijeme stabiliziralo.