Čitaonica | Meteorologija | Zanimljivosti

Problematika globalnog zagrijavanja se intenzivira – u petak moguće do sada najoštrije mjere upozorenja

24.09.2013. | Đurđica Marković

global worming policy

Do kraja ovog tjedna u Stockholmu bi  trebao biti objavljen prvi dio izvješća o globalnom zatopljenju za koje je odgovoran čovjek. Predviđa se da bi ono moglo biti najoštrije do sada.

Međuvladina skupina o promjenama klime (IPCC) u ponedjeljak je u Stockholmu počela aktivnosti koje bi trebale završiti u petak objavom prvog dijela izvješća o globalnom zatopljenju za koje je odgovoran čovjek. Postoje naznake da će se raditi o dosad  najoštrijem upozorenju na uzbunu i pozivu na akciju.

Znanstvenici i predstavnici 195 vlada pripremit će nacrt izvješća u kojem će pokušati objasniti i zašto se je globalno zagrijavanje u ovom stoljeću usporilo, iako su povećane emisije stakleničkih plinova za koje je odgovoran upravo čovjek i njegove aktivnosti.

Stručnjaci će u petak predstaviti sažetak teksta  koji će biti naputak vladama koje su se obvezale do kraja 2015. godine dogovoriti sporazum o izbjegavanju najtežih učinaka globalnog zatopljenja.

U nacrtu stoji da su upravo ljudske aktivnosti, ponajprije korištenje fosilnih goriva, glavni uzročnik globalnog zagrijavanja od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas, i to čak do 95 posto.

“Velika je vjerojatnost da je to uzrok zagrijavanja oceana, topljenja snijega i leda, rasta razine mora i ekstremnih klimatskih promjena”, stoji u nacrtu izvješća u koji je uvid imala agencija Reuters.

Predviđa se da će se mnogi učinci globalnog zagrijavanja pogoršati ako vlade drastično ne smanje emisije plinova s učinkom staklenika. Izvješće IPCC-a pripremalo je 259 autora iz 39 zemalja, a nakon prvog dijela u petak, tijekom 2014. godine  očekuju se još četiri dijela.

Zbog pokušaja da se popravi slab svjetski gospodarski rast, vlade širom svijeta relativno su se malo bavile klimatskim promjenama, ističu stručnjaci te podsjećaju da se članice Ujedinjenih naroda na svjetskom summitu u Kopenhagenu 2009. nisu uspjele dogovoriti o sporazumu UN-a o globalnom zatopljenju.

A zatopljenje jest činjenica. Temperature bi mogle porasti za 4,8 stupnjeva Celzijeva u ovom stoljeću, no njihov bi se rast mogao ograničiti na 0,3 C ako se drastično smanje emisije stakleničkih plinova. U nacrtu teksta stoji da će razine mora, koje su porasle za 19 cm u 20. Stoljeću, možda rasti za novih 26 do 81 cm pri kraju ovog stoljeća, a čime će ugroziti obale.

Rast razine mora predviđen u ovom nacrtu daleko je iznad prognoza iz 2007. godine, iako izvješće nije uzelo u obzir sve opasnosti topljenja leda na Grenlandu i Antarktici.

IPCC će biti pod pojačanim nadzorom jer je izvješće iz 2007. pretjerano procijenilo razinu topljenja ledenjaka na Himalaji. No, revizija njihove ocjene pokazala je da greška pri izračunu nije utjecala na zaključke.

Nacrt izvješća želi objasniti zašto temperature nisu rasle i više u ovom stoljeću. “Petnaest godina duga stanka uobičajena je” kada se promatraju podaci o promjenama klime u povijesti, stoji u popratnom tehničkom izvješću od 127 stranica.

Kombinacija prirodnih varijacija i drugih čimbenika kao što su erupcije vulkana koje zamagljuju sunčevu svjetlost izazvale su tu stanku, navode stručnjaci te za iduće godine predviđaju nastavak globalnog zagrijavanja.

Fotografija: voiceofrussia.com