Čitaonica | Meteorologija | Zanimljivosti

Snijeg – koliko je važan u našim životima

05.01.2016. | Nebojša Subanović

Postoji jedan indirektan ali značajan način kako odrediti koliko je snijeg važan u životu nekog naroda: prema broju izraza kojima obilježavaju različite vrste snijega.

Taj je broj u vrlo jakoj korelaciji s utjecajem snijega na nečiji život.
Tako sam pokušao pronaći ekstreme – u kojem jeziku ima najviše, a u kojem najmanje izraza / riječi za snijeg.

Snijeg_lc_buildigloo_lg

Kako sam i očekivao, Inuiti imaju najviše različitih riječi za snijeg: oko dvije stotine (200)!!! Oni razlikuju lagani i teški snijeg, mokar i suh, različite tipove prema intenzitetu padanja, snijeg koji pada u krpama, koji pada u naletima, snijeg koji vaš susjed unese na svojim čizmama svuda po čistom i lijepom podu vašeg iglua, snijeg koji pada ujutro, snijeg koji počne padati iznenada baš kada si odlučio ići na pecanje ili pak svima poznati “žuti snijeg”…..
Sigurno, bez toliko različitih riječi za snijeg, njihova bi konverzacija bila prilično monotona.

Na drugoj su strani narodi Igbo (slika gore) iz Nigerije i Tagalog sa Filipina. Oni uopće nemaju riječ za snijeg.

Kako stoje stvari s hrvatskim jezikom? Pa, mi smo negdje na donjem dijelu ljestvice. Mi imamo jednu riječ za snijeg – snijeg i nekoliko pridjeva koji opisuju intenzitet padanja ili njegova fizikalna svojstva: slab, umjeren, jak i pljusak za intenzitet te mokar, vlažan, suh i zrnati snijeg za fizikalna svojstva. Suhi snijeg se koji puta naziva i pršić i to je možda jedina zasebna riječ za neki oblik snijega koji ne sadrži riječ snijeg.
Ako netko zna još koju neka slobodno napiše u komentaru.

U tekstu Snijeg, najljepši zimksi ukras kopnene Hrvatske  našao sam podatak kako je prosječan godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem u hrvatskim nizinama 30-50, u nižem gorju 60-100, a u višim planinama 120-180 dana.