Čitaonica | Meteorologija

Snijeg, najomiljenija i najomraženija oborina na svijetu

11.11.2011. | Đurđica Marković

Za mnoge od nas snijeg znači radost, posebno raspoloženje i iščekivanje blagdana s kraja godine koje nekako volimo najviše. No, mnogo je i onih koji se na sam spomen snijega naježe  od hladnoće. Za njih  snijeg  znači čišćenje pločnika i dvorišta te  opasne i zaleđene ceste, pa se čudom  čude svima nama koji ga već početkom studenog počinjemo priželjkivati.

Što je zapravo snijeg?

Vrsta je to oborine koja pada iz nimbostratusa, altostratusa, stratusa, kumulonimbusa i stratokumulusa u hladnom dijelu godine. Pada u obliku pahulja ili sitnih kristalića. Snježni kristali nastaju kada se pothlađene kapljice vode  smrznu na jezgri za zaleđivanje. Nakon smrzavanja, kapljice će u prezasićenom zraku  nastaviti rasti. Kristalići leda rastu tako da se na njih lijepi vodena para. Budući da vodene pare u zraku ima sve manje, preostale kapljice isparavaju i opet se povećava količina vodene pare u zraku i kristali dalje rastu. Ako se promatra svaki kristalić posebno, uočava se da je pravilni šesterokut.

Veliki kristali zbog svoje težine počinju padati te se na svom putu kroz atmosferu  sudaraju i lijepe za druge kristale i tako stvaraju nakupine koje se zovu pahulje.

Snijeg se zadržava na tlu dok se ne otopi ili ne sublimira. U hladnijim klimama snijeg se zadržava na tlu cijele zime, a na nekim dijelovima visokih planina snijeg se ne otapa niti ljeti. Ako je temperatura 5°C ili više, snježni pokrivač se neće stvoriti.

Snijeg se mjeri u centimetrima na meteorološkim postajama. No. snijeg nema konstantnu gustoću. Novonapadali snijeg ima gustoću od 5 do 15% gustoće vode. Snijeg koji kod nas donese ciklona sa Sredozemlja obično je mokar i ima veću gustoću od snijega koji je donesen strujom sa sjevera Europe koji je rahli i suh, takozvani pršić. Kada se stvori sloj snijega na tlu, pod vlastitom težinom će se zgusnuti do gustoće od otprilike 30% vode. Veća gustoća se može postići samo topljenjem i ponovnim smrzavanjem. U proljeće je gustoća snježnog pokrivača oko 50% gustoće vode.

Snijeg utječe na gotovo svaki oblik ljudske djelatnosti, počevši od mogućnosti izlaska iz kuće. Velike količine snijega mogu izazvati prometni kolaps, osobito u područjima u kojima snijeg nije uobičajena pojava. Neki dijelovi Hrvatske nikad nisu vidjeli snijeg. Uz obalu je prava atrakcija. U Splitu jako rijetko pada dok je u Rijeci nešto češći, osobito nošen burom, no stvaranje snježnog pokrivača je vrlo rijetko, a i tada tek kratkotrajno.

Kada se stvori snježni pokrivač, bitno je biti pripremljen. Već sredinom studenog preporučljivo je ljetne gume zamijeniti zimskima , osobito ako se spremate na put u gorske predjele ili u srednju Europu, a na odmet nisu niti lanci. No ipak, najvažnije je biti informiran o vremenskim prilikama te ne dopustiti da vas vrijeme iznenadi pa ostanete zatrpani kao “vlak u snijegu”.