Što brojke kažu o ljetu?

16.09.2014. | Đurđica Marković

Svatko od nas ljeto je doživio na svoj način, a mnogi bi se složili da nije bilo zadovoljavajuće. DHMZ je objavio službenu analizu ljetne sezone pa pogledajmo što kaže statistika. (Sva odstupanja se odnose na višegodišnji prosjek 1961.-1990.)

Srednja sezonska temperatura zraka je skoro posvuda bila viša od prosjeka, samo je na kninskom području bila jednaka prosjeku. Najmanje je odstupanje, osim u Kninu, u Komiži (0,3°C), a najveće na postajama Gospić i Zagreb-Grič (1,1°C). Područje Daruvara, Pazina i dio srednjeg Jadrana su prema raspodjeli percentila imali normalne toplinske prilike, vrlo toplo je bilo u dijelu sjeverne i središnje Hrvatske te na dijelovima Jadrana dok je u preostalim područjima bilo toplo.

I dok su neki možda iznenađeni činjenicom da je ljeto skoro posvuda klasificirano kao toplije od prosjeka, skoro nikoga neće iznenaditi oborinske prilike. Količina oborine samo je u Osijeku i Pargu bila jednaka prosjeku, svugdje drugdje palo je više kiše. Najveće odstupanje je na zadarskoj postaji gdje je palo čak 302% prosječne ljetne količine kiše.

Slavonija i pazinsko područje tako su prema raspodjeli percentila što se tiče oborinskih prilika klasificirani kao normalni dok je dio sjeverne i središnje Hrvatske te dio sjevernog i srednjeg Jadrana bio kišan. Dio sjevernog i srednjeg Jadrana je klasificiran i kao ekstremno kišan dok je u ostatku zemlje bilo vrlo kišno.

Slika: Danijel Pavlinović

Izvor: DHMZ.