Čitaonica | Meteorologija | Zanimljivosti

Uz raskošnu ljepotu lišća, branje grožđa, kestenja i gljiva, jesen nam donosi i sve češće magle

11.10.2013. | Đurđica Marković

put u magli

Dolaskom jeseni, u kopnenoj Hrvatskoj, a nerijetko i na obali sjevernog i srednjeg Jadrana, sve su češće magle, koje znadu potrajati i dobar dio prijepodneva, a za kasne jeseni, ponegdje i čitavog dana.

Prema podacima iz Klimatološkog atlasa DHMZ-a, najviše magle u našoj zemlji zabilježeno je na Zavižanu (191 dan na godinu) i Skradu (98 dana), te na području uz rijeku Savu, gdje u Slavonskom brodu ima prosječno 130 dana s maglom, u Sisku 81 dan. Više od 50 dana s maglom imaju i sjeverozapadna Hrvatska, Lika i unutrašnjost Istre, dok se u istočnoj Slavoniji magla u prosjeku  javlja 32 puta godišnje.

magla na zagrebackom Jarunu

U obalnom području magla se javlja daleko rjeđe, a godišnje vrijednosti opadaju idući od sjevera (8 dana) prema jugu (1 dan). I dok je na sjevernom Jadranu magla češća u periodu od studenog do ožujka, na južnom se češće javlja u svibnju i rujnu.

Magle se u našim krajevima najčešće tijekom dana povuku, a nakon njih se nerijetko pojavi i sunce. No, nije svagdje tako.

Postoje mjesta na Zemlji  koja danima, tjednima i mjesecima ne vide sunca, pa se slobodno može reći kako žive u oblaku. Jedno od takvih mjesta je područje oko otoka Newfoundland u Kanadi (Grand Banks). U tom se području susreću hladna labradorska struja sa sjevera i topla golfska struja s juga, a kao posljedica se javlja dugotrajna magla. Najmaglovitija kopnena područja su Point Reyes nedaleko San Francisca i Argentia na Newfoundlandu, oba s više od 200 maglovitih dana godišnje.

Možete li i zamisliti dvjesto dana života bez sunca?

Gusta i debela magla česta je i u južnoj Europi i to posebice u dolinama rijeka i kotlinama pa je poznata magla u dolini rijeke Po i u dolini rijeke Tiber u Italiji, osobito u kasnu jesen i zimi.

magla u dolini rijeke Po