Čitaonica | Meteorologija

Vjetrovi u Hrvatskoj

01.02.2011. | Đurđica Marković

Vjetar je svako horizontalno kretanje zraka. Pod smjerom vjetra se podrazumijeva smjer odakle on puše. Tako, recimo, sjeverni vjetar puše iz pravca sjevera. Zašto uopće želimo znati nešto o vjetrovima? Jer utječu na nas, na naš život  i svijet u kome živimo. Bilo da se radi o laganom povjetarcu koji nam godi za vrućeg, ljetnog dana, snažnoj buri koja zaustavlja promet prevrćući automobile i kamione, neugodnoj južini koja puni ambulante i ugrožava živote srčanim bolesnicima,  ili olujnom vjetru koji odnosi krovove s kuća i čupa drveće iz zemlje, vjetar je dio naše svakodnevnice. U ovom tekstu pozabavit ćemo se najčešćim vjetrovima koji pušu u našoj zemlji.

 Vjetrovi na Jadranu

 Na Jadranu zimi vjetar puše češće i jače nego u ostalim godišnjim dobima, a najčešće se, u vezi s ciklonama koje se premještaju preko Jadrana, izmjenjuju bura i jugo, pri čemu je bura češća na sjevernom, a jugo na južnom Jadranu.  Kako su pomorci od pamtivjeka ovisni o vjetrovima, redovito su im davali imena. Neki imaju i svoje lokalne nazive, pa se tako, maestral negdje zove meštral, mistral itd… Ali, krenimo redom.

 "bura"Bura  (NNE do ENE) Bura je najpoznatiji vjetar na jadranskom obalnom području. Puše s kopna na more, uglavnom sa sjeveroistoka, a po naravi je mahovit vjetar (mahovit – puše na udare ili „refule“).  Puše po nekoliko dana, a nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske zavale preko Dinarida na obalu. Po snazi i brzini bure posebno se ističu Rijeka, Senj, Maslenica, Split, Vrulja i Makarska, a njena učestalost opada od sjevernog prema južnom Jadranu. Najjača bura nastaju pri prijelazu kroz planinske prijevoje, kroz koje se hladni zrak kanalizira. Jačina bure znatno ovisi i o lokalnoj topografiji, a udaljavanjem od obale slabi.

 Postoje dvije vrste bure:

  1. Anticiklonalna ili vedra bura koja puše za stabilna vremena, odnosno kad se nad srednjom Europom nalazi anticiklona, a istovremeno je nad Sredozemlje jedna ili više ciklona.  Donosi lijepo i sunčano vrijeme, a na grebenima obalnih planina, npr Velebita ili Biokova, može stvarati oblačne kape. Za vrijeme anticiklonalne bure nebo je kristalno vedro, zrak čist i proziran, a vidljivost odlična. Zimi donosi vrlo hladan zrak, a ljeti ugodno osvježenje. Rado ga se dočekuje kao vjetar koji donosi dobro raspoloženje i ugodu, naročito poslije juga.
  2. Ciklonalna ili tamna, škura bura. U slučaju kada Jadranom prolazi ciklona od sjeverozapada prema jugoistoku, tada na prednjoj (jugoistočnoj ) strani ciklone puše jugo, a na stražnjoj (sjeverozapadnoj) bura, koja puše uz oblačno nebo te kišu i snijeg. Taj tip bure zove se ciklonalna, tamna, mračna ili škura bura. Ciklona se razmjerno brzo kreće duž Jadrana te mračna bura kratko traje i prelazi u vedru buru. Neugodnija je od vedre. Oblačni sloj iz kojeg pada kiša ili snijeg tijekom mračne bure ne nastaje u zraku bure koja se spušta  niz primorske planine kao što je slučaj kod vedre bure, već u toplom zraku koji se pred njim uzdiže i na visini kreće prema kopnu.

 Tramontana (N do NW)

Tramontana je hladan i suh lokalni  vjetar, koji puše sa sjevera i to kratko, uglavnom do jedan dan. Javlja se nakon prolaska ciklone, i brzo prelazi u buru. Nije tako žestok i mahovit kao bura, brzina mu je do 9 Beauforta (20,8 – 24,4 m/s).  Prati ga vedro vrijeme i visoki barometarski tlak. Najčešće puše zimi, a ljeti samo na otvorenom dijelu Jadrana. Češći je na južnom Jadranu.

 Levanat (E)

To je vjetar s istoka, zimi leden, a ljeti topao. Puše kada je središte ciklone nad južnim Jadranom ili nad Jonskim morem.

"jugo" Jugo ili široko (ESE do SSE) Jugo je topao i vlažan zrak koji puše uglavnom u  regijama srednjeg i južnog Jadrana. Najčešće puše kao jugoistočni vjetar, a nastaje tako da se zračna masa iz sjeverne Afrike, prolazeći preko Sredozemlja, obogati vlagom, pa kod nas dolazi kao topao i vlažan zrak. Kada se iznad Genovskog zaljeva formira polje niskog tlaka, a osobito kada se ciklona formira nad sjevernim Jadranom, jugo može postati i vrlo jako. Razmjerno dug put duž Sredozemlja i Jadrana omogućava mu stvaranje velikih valova, nakupljanje velike količine vlage, te gomilanje gustih tamnih oblaka koji donose kišu. Kod dubokih ciklona njegov se utjecaj može osjećati i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske (južina). Slično kao i kod bure, i jugo može biti anticiklonalno i ciklonalno.

  • anticiklonalano (suho, gnjilo) jugo nastaje u situaciji kad je nad jugoistočnom Europom anticiklona, a nad zapadnom ciklona. Tada je vrijeme često vedro ili uz visoku naoblaku, temperatura i vlažnost zraka rastu.
  • ciklonsko jugo nastaje premještanjem ciklone iz Zapadne Europe na Jadran. Riječ je u stvari o zračnom strujanju u toplom sektoru ciklone (nakon čijeg prolaska zapuše ciklonska bura). Prate ga kiša i grmljavina, a ponekad i vjetar olujne brzine.

Oštro (S)

Žestok vjetar koji puše s juga, traje kratko i obično je samo prijelaz s juga na lebić. Uglavnom puše na orvorenom moru.

 Lebić ili garbin (SW)

Lebić je vjetar s jugozapada, koji se najčešće javlja pri prolasku uzastopnih ciklona pri promjeni smjera vjetra nakon juga. Može donijeti kišu i pljuskova , uzburkano more i djelomično razvedravanje. Također može dosezati orkansku jakost i tada se zove lebićada.

 Pulenat (W)

Hladni zapadnjak koji rijetko puše i dolazi iznenada. Često je praćen kratkotrajnim obilnim pljuskovima.

 Maestral (WNW do NW)

Maestral je vjetar koji puše u toplom dijelu godine, od polovice svibnja do polovice rujna. Nastaje zajedničkim utjecajem globalnog strujanja (između Azorske anticiklone i Karachi depresije) i dnevne cirkulacije između kopna i mora. Duž obale puše kao sjeverozapadnjak, ali je modificiran lokalnim reljefom. Obično počinje puhati sredinom prijepodneva, najjači je u rano poslijepodne, a navečer se smiruje. To je vjetar stabilnog vremena, koji donosi osvježenje te ga ljudi iščekuju s veseljem.

 Burin  (konenjak)

Slab noćni vjetar stabilna vremena koji puše s kopna na more. Uzrokuje ga jače noćno hlađenje kopna nego mora.

 Vjetrovi na kopnu

 U kontinentalnom dijelu Hrvatske vjetrovi su slabiji nego na Jadranu, i vezani su uglavnom uz prolaske fronti ili ciklona, osobito u proljeće. Nemaju posebnih naziva nego se nazivaju prema smjeru odakle pušu. Općenito se može reći kako sjeverni vjetrovi na kopnu pušu na mahove, dok su južni stabilniji. Za vrijeme stabilne situacije najčešće pušu vjetrovi iz sjevernog kvadranta, od sjeverozapadnjaka do sjeveroistočnjaka. Pred promjenu vremena zapušu južni vjetrovi koji za vrijeme prelaska ciklone s južnih okrenu na zapadne i naposljetku opet sjeverne smjerove. Ova promjena smjera najčešće ide u smjeru kazaljke na satu.

 Sjeveroistočnjak

Sjeveroistočni vjetar javlja se povremeno u kopnenoj Hrvatskoj. Puše sa sjeveroistoka, kako to kaže i samo njegovo ime, uglavnom zimi, te donosi vedro i hladno vrijeme. Na ljude djeluje slično kao bura.

 Fen

U području oko Ogulina puše fen, topao i jako suh vjetar, koji se još naziva i  vjetar s planine, a upravo je zbog njega Ogulin ponekad najtopliji grad u zemlji!

Fen puše svugdje gdje su ciklonska i anticiklonska zračna strujanja i visoke planine. Tipičan je vjetar u Alpama. Južni fen u Alpama puhat će onda ako je zapadno od Alpa niski tlak, a istočno od njih visoki tlak. Sjeverni fen nastaje pri obratnoj raspodjeli tlaka. Za svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego što je bio zrak prije puhanja, kaže se da ima fenske karakteristike.

Kada se zrak uzdiže, ohlađuje se za 1°C na svakih 100 m visine. Međutim, na određenoj visini, zbog pada temperature, zrak će postati zasićen (to je na temperaturi rosišta), počet će kondenzacija vodene pare, a njena je posljedica postanak oblaka. Kondenzacijom vodene pare oslobađa se latentna toplina koja ulazi u proces, pa se daljnjim izdizanjem zrak hladi mnogo sporije, za 0.6°C na 100 m. U zavjetrini, kada se zrak spušta na svim visinama zagrijava se za 1°C na svakih 100 m visine. Zato se fen spušta u podnožje planina kao suh i relativno topao vjetar, mnogo topliji nego što je bio na istoj razini prije izdizanja. Fen u Alpama uzrokuje naglo topljenje snijega (snjegožder), koje je praćeno brojnim lavinama, suši travu te izaziva neuroze i zamor ljudi.