Čitaonica | Meteorologija

Vruće, sparno i opasno

13.07.2010. | Đurđica Marković

Jeste li znali da valovi vrućine odnose više života nego tornada, poplave i druge ekstremne vremenske prilike? Atmosfera je naš životni prostor. Toplina, radijacija i zagađenost iz nje samo su neki od elemenata koji utječu na život na Zemlji, a temperatura, oborine i vremenske nestabilnosti iz troposfere reflektiraju se na sve žive organizme na Zemlji, pa indirektno i na zdravlje čovjeka. Upravo su utjecaji iz troposfere odgovorni za kvalitetu, vrstu i količinu hrane i vode na Zemlji, pojavu zaraznih bolesti, ali i seobe stanovništva uzrokovane velikim vremenskim nepogodama.

Vremenske atmosferske prilike djeluju na čovjeka i direktno. Tako primjerice vjetar, suša i vlaga utječu posebice na plućne i bolesti dišnih putova, kardiovaskularne, gastroenterološke, psihičke, neurovegetativne i reumatske bolesti. UV zrake iz stratosfere utječu na naše zdravlje direktno i indirektno, a njihova najpoznatija posljedica je rak kože. Sve bolesti na koje utječe vrijeme poznajemo pod nazivom meteorotrofne bolesti.

Toplinski valovi, kojih je s globalnim zagrijavanjem sve više, od svih su vremenskih utjecaja najopasniji i najodgovorniji za čovjekovu smrtnost, kažu istraživanja.

Vrijeme se mijenja, to je činjenica na koju ne možemo utjecati i ne preostaje nam ništa drugo nego da se prilagodimo. Podaci govore da oko 60% ljudi osjeća promjene vremena, pa su upozorenja na nepovoljne vremenske prilike koje bi se mogle odraziti i na njihovo zdravlje itekako dobrodošla.

Srpanj je u našoj zemlji poznat po vrućim i sparnim periodima, a u jednom takvom nalazimo se već par dana. I u danima koji slijede bit će sunčano i vruće uz nizak tlak zraka i južno strujanje, a živa u termometrima gotovo se neće spuštati ispod granice vrućine, koja je određena na 30°C. U nekim dijelovima Lijepe naše živa u termometru popet će se i do zaista vrućih 37°C.

Iako će velik broj ljudi uživati u obilju sunca i topline, ne treba zanemariti niti činjenicu da je trenutna vremenska situacija za mnoge i potencijalno opasna. Uz malo pogoršano opće stanje, osjetljivi će ljudi biti umorni i razdražljivi, nerijetko će osjećati malaksalost i iscrpljenost, a moguća je i nesvjestica te izraženija neurovegetativna stanja.

Meteoropati, kronični bolesnici, mala djeca i ljudi starije životne dobi spadaju u posebno ugroženu kategoriju stanovništva, no i svi bi se ostali za vrućih ljetnih dana trebali pridržavati slijedećih savjeta:

  • kloniti se vrućine, izbjegavati boravak na otvorenom između 10 i 16 sati
  • izbjegavati teže fizičke aktivnosti u najtoplijem dijelu dana
  • ne izlagati se suncu bez primjerene zaštite (zaštitna krema, naočale, komotna, prozračna odjeća od prirodnih materijala, pokrivalo za glavu)
  • ako morate raditi vani, često se odmarajte
  • piti puno tekućine (vodu, mlak nezaslađen čaj, prirodne sokove)
  • izbjegavati pića koja sadrže alkohol i kofein
  • prehranu prilagoditi vremenskim uvjetima (jesti češće u manjim količinama, puno svježeg voća, povrća i salata, lagane juhe)
  • rashladiti stan / kuću (danju zatvoriti prozore, spustiti rolete, noću otvoriti prozore i putiti u prostor u kom se boravi svjež i rashlađen zrak)
  • ne klimatizirati previše prostor u kom se boravi
  • rashladiti tijelo tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi, hladiti se mokrom spužvom, priuštiti svojim nogama osvježavajuću kupku
  • ni pod kojim uvjetima ne ostavljati dijete ili kućnog ljubimca u zatvorenom vozilu
  • u blizini osobe kojoj je potrebna pomoć, pružiti ju!