Čitaonica | Meteorologija | Oceanografija

Zašto more poplavljuje Veneciju – Acqua alta

03.11.2011. | Đurđica Marković

Jeste li ikad na vijestima vidjeli snimke poplavljene Venecije? Turisti u gumenim ili čak ribičkim čizmama probijaju se kroz poplavljene ulice, razgledaju Trg svetog Marka, sjede u kafićima i pijuckaju kavu čekajući da se voda povuče, ili pak jedan po jedan hodaju  mostićima postavljenim da ne smoče noge. Takvi događaji nisu nepoznanica ni na našem dijelu Jadrana. No, kakve to veze ima sa meteorologijom?

Poplave koje zahvaćaju Veneciju, ili Acqua alta, su u stvari neobično visoke plime koje se javljaju najčešće u proljeće i jesen, a mogu biti izazvane mnoštvom razloga. Plima je najviša za vrijeme mlađaka ili uštapa, a poplave nastaju kad plimni val sa Jadrana nahrupi u lagunu u kojoj se nalazi Venecija. Efekt je najdramatičniji kad se plima viša od uobičajene poklopi sa nekim drugim fenomenom, kao što su jugo i niski tlak zraka. Jadransko more je izduženo te zatvoreno na sjevernom kraju, a otvoreno na južnom. Kad jak vjetar puše iz smjera jugoistoka (jugo), dakle usporedno sa osi Jadrana, on ima dovoljno dug put na raspolaganju da potisne vodu prema sjeveru, tj. da ju akumulira, a uz to sprječava i oticanje vode iz lagune. S obzirom da je sjeverni dio Jadrana plići, efekt akumulacije vode je dodatno pojačan. Vjetar može razinu mora podići i za metar te uzrokovati poplavu lagune. Kad se tome pridoda i utjecaj niskog tlaka zraka (ciklona u Genovskom zaljevu ili na sjevernom Jadranu), a znajući da pri niskom tlaku zraka razina mora raste (inverzni barometarski efekt), dobivamo pojavu nazvanu olujni uspor, koja se ne dešava samo na talijanskoj obali Jadrana, nego i kod nas. Naprimjer,  1.12.2008. godine  more je osim u Veneciju, ušlo i u neke naše gradove na sjevernom Jadranu: Pulu, Rijeku, Rovinj, Umag…

Znate li da i bura može izazvati sličan efekt? Kako bura puše sa sjeveroistoka, a često je i jačeg intenziteta od juga, također izaziva nagomilavanje vode prema venecijanskoj laguni. No kako djeluje na kraćem putu, i efekt je manji.  Ako imamo situaciju da na sjevernom Jadranu puše bura, a na južnom jugo ( kad se središte ciklone premješta preko južnog dijela Jadrana), dolazi do dodatnog akumuliranja vode u laguni jer se superponira utjecaj vjetra sa sjeveroistoka i sa jugoistoka.

Dakle, razlog poplava u Veneciji povezuje meteorologiju i oceanografiju, no postoje još i neki drugi utjecaji na taj fenomen. Činjenica je da tlo lagune tone, a razina mora raste, kao i da ljudi mjenjaju lagunu – kopaju kanale te ju nasipavaju, čime smanjuju područje koje voda može ispuniti, no to tematski ne spada u ovaj članak.

Satelitske snimke su preuzete sa maps.google.com.