Čitaonica | Meteorologija | Zanimljivosti

Mjesta na Zemlji koja danima, tjednima i mjesecima žive u oblaku

05.10.2014. | Đurđica Marković

Sigurno već znate da je proces nastanka magle isti kao i proces nastanka oblaka i da magla nije ništa drugo nego oblak pri tlu! No, jeste li znali da postoje mjesta na Zemlji na kojima se magla ne povlači danima, tjednima, pa i mjesecima?

Listopadski dani i u našoj zemlji često počinju maglom koja ponekad zna potrajati i čitavo prijepodne, a u dijelovima zemlje i dobar dio dana. Ipak, u većini listopadskih dana magla se do sredine dana povuče, a nakon nje često  se pojavi i sunce. No, nije svugdje tako. Postoje mjesta na Zemlji  koja danima, tjednima i mjesecima ne vide sunca, pa se slobodno može reći kako žive u oblaku. Jedno od takvih mjesta je područje oko otoka Newfoundland u Kanadi (Grand Banks). U tom se području susreću hladna labradorska struja sa sjevera i topla golfska struja s juga, a kao posljedica se javlja dugotrajna magla. Najmaglovitija kopnena područja su Point Reyes nedaleko San Francisca i Argentia na Newfoundlandu, oba mjesta imaju više od 200 maglovitih dana godišnje.

Možete li i zamisliti dvjesto dana života bez sunca?

Gusta i debela magla česta je i u južnoj Europi i to posebice u dolinama rijeka i kotlinama pa je poznata magla u dolini rijeke Po i u dolini rijeke Tiber u Italiji, osobito u kasnu jesen i zimi.

Magla je vrlo česta  i na sjevernom Jadranu, osobito na zapadnoj obali Istre, i to zimi ili u rano proljeće. To područje ima najviše dana s maglom na hrvatskoj obali Jadrana. Ova magla pripada advekcijskom tipu magle. Nastaje zbog advekcije zagrijanog vlažnog zraka iz doline rijeke Po nad hladnije more gdje se zrak kondenzira i nastaje magla. Ta magla nošena slabim vjetrom često se proširi po cijelom sjevernom Jadranu. Najmaglovitijim gradom u Hrvatskoj se smatra Varaždin sa više od 50 maglovitih dana godišnje.