Čitaonica | Mjesec po mjesec

Listopad

30.09.2017. | Đurđica Marković

Listopad, prvi pravi jesenski mjesec, mjesec je  u kojem sve pomalo ukazuje na nadolazeću zimu.  Kod starih Rimljana označavao je osmi mjesec u godini, pa stoga korijen njegovog latinskog imena, october,  dolazi od riječi octo, što znači osam.

Hrvatski naziv nije potrebno posebno objašnjavati, više je nego jednostavan – mjesec u kome list – opada. U mjesecu listopadu naime, bjelogorično drveće potpuno gubi svoje lišće.

Mjesec listopad ima 31 dan.  Sve su kraći,  a sunčeve energije je sve manje. Rezultat je niža dnevna temperatura zraka. Kako u listopadu prelazimo u hladniji dio godine, temperatura počinje padati ispod srednje godišnje temperature koja za kopnena područja Hrvatske iznosi oko 12°C, a na Jadranu oko 16°C. Izraženiji pad temperature se primjećuje u drugoj polovici listopada. No, na početku mjeseca temperatura može porasti do ljetnih 25° C, a katkad i do neočekivano vrućih 30° C. Tako je 3. listopada 1868. godine na zagrebačkom meteorološkom opservatoriju na Griču izmjerena temperatura 31,0° C.

Listopad često počinje sasvim ugodnim vremenom, no ponekad zna i dobrano iznenaditi. Ove godine počinje sunčanim i toplim vremenom,  s temperaturama koje će u unutrašnjosti zemlje dosezati 20 ° C, a na Jadranu mjestimice i 25 ° C, a samo magla u unutrašnjosti zemlje nedosmisleno podsjeća da smo smo u godišnjem dobu koje predstavlja prijelaz iz ljeta u zimu.

Listopad je prvi pravi jesenski mjesec. Ako ga usporedimo s travnjem, koji je prvi pravi proljetni mjesec, uvidjet ćemo da je srednja temperatura zraka vrlo slična (oko 12°C), no ta dva mjeseca se itekako razlikuju po tipu vremena koje prevladava.

Kišovitiji od svog prethodnika, mjeseca rujna, no količina oborine je značajno veća u priobalnim područjima nego u unutrašnjosti. Vrijeme u kontinentalnom dijelu zemlje je pod direktnim utjecajem srednjoeuropskih anticiklona i ciklona s Atlantika. Sa odmicanjem listopada gotovo potpuno oslabi Azorska anticiklona te počinje sve jača ciklonalna aktivnost. Atlantske ciklone se kreću sve južnije, što omogućava prodiranje hladnog zraka sa sjevera sve do Italije. Obalna područja su pod direktnim utjecajem ciklona sa Sredozemlja te Genovske ciklone inducirane frontalnim sustavima koji prelaze Alpe.

Pod utjecajem srednjoeuropskih anticiklona magla je sve češća i dugotrajnija, osobito u nizinskom dijelu zemlje i u gorskim kotlinama. U listopadu je dana s maglom više nego u nekoliko proteklih mjeseci zajedno.  Početkom mjeseca dani počinju rosom, a kako mjesec odmiče i temperature padaju, javljaju se i prvi mrazevi. Hladno vrijeme i dugotrajne “dosadne” kiše na kopnu počinju tek krajem listopada. Na sjeveru Europe je već dosta hladno pa prolaskom ciklona dolazi do prodiranja hladnog sjevernog zraka te s tim ciklonama može pasti i prvi snijeg. Ta pojava je rijetka, no nije nemoguća. Zagreb je tako svoj najraniji listopadski snijeg imao 6. listopada 1936. godine. Iako je to bio mokri snijeg pomiješan s kišom, napravio je snježni pokrivač od desetak centimetara.

U listopadu završava berba ljetnih plodova, a vegetacija počinje svoje razdoblje mirovanja. Uz obalu u listopadu počinje oblačnije, kišovitije i osjetno hladnije vrijeme pa završava turistička sezona, a i temperature mora su oko 18°C, što je samo najhrabrijima dovoljno za kupanje. U kontinentalnim krajevima počinje sezona grijanja.

Sa završetkom vegetacijskog razdoblja te čestom kišom smanjuje se i koncentracija alergena u zraku. U priobalju su još aktivni rogač i crkvina te razne trave, dok pelud pelina postupno nestaje. U kontinentalnom dijelu zemlje u listopadu konačno prestaje razdoblje “vladavine” ambrozije. No s početkom jeseni dolaze i dugotrajne magle, te povećana koncentracija onečišćenja u zraku, osobito u velikim gradovima, što također može izazvati napade astme kod plućnih bolesnika.