Čitaonica | Mjesec po mjesec

Ožujak, mjesec koji donosi kraj zime i početak proljeća

01.03.2017. | Đurđica Marković

Ožujak je treći mjesec u godini i ima 31 dan. Smatra se da hrvatski naziv mjeseca dolazi od riječi laž, a odnosi se na prevrtljivost vremena u tom mjesecu. Ove godine počinje vrlo promjenjivim vremenom.

Latinsko ime Martius dobio je po bogu rata, Marsu, te se vjerovalo da je taj mjesec pogodan za vojne akcije i ratovanja. U rimskom kalendaru ožujak je bio prvi mjesec u godini.

Ožujkom završava zima, a njegovim prvim danom klimatološki počinje proljeće, pa ga to čini prvim od tri proljetna mjeseca (ožujak, travanj, svibanj). U ožujku Sunce ponovno prelazi preko ekvatora. Ove godine kalendarsko proljeće  počinje 20. ožujka u 05:31 sati. Dan je to u kome ćemo, kao i početkom jeseni, imati jednaku duljinu dana i noći.

Ožujak je mjesec u kojem se vrijeme značajno mijenja. Nastupa osjetan prijelaz iz hladnog u topli dio godine, no to se ne događa odjednom, niti naglo. Cijeli mjesec je prožet izmjenama hladnih i toplih razdoblja, a kako mjesec odmiče, topla razdoblja su sve češća i trajnija. Dani u ožujku se na očigled produžuju, a nakon posljednje nedjelje u ožujku, kada počinje ljetno računanje vremena, dobivamo još jedan sat dnevnog svjetla više. U ožujku je oblaka manje nego u siječnju i veljači pa kopneni krajevi dobivaju gotovo 70% više Sunčeve energije dok se na obali količina Sunčeva zračenja poveća za oko 40%. Ako tome pridodamo i jačanje Sunčevog zračenja zbog sve manjeg kuta pod kojim pada na naše područje, rezultat se očituje u porastu srednje dnevne temperature.

U unutrašnjosti Hrvatske srednje dnevne temperature kreću se između 6 i 7°C, što je za čak 4°C više nego u veljači, dok u priobalju temperatura poraste na 11°C na južnom Jadranu te do 10°C na sjevernom dijelu.

Na vrijeme u ožujku najviše utječu anticiklone, no manje ih je nego u siječnju i veljači. Slabljenjem Sibirske anticiklone češće preko naših područja prelaze atlantske i sredozemne ciklone koje uzrokuju toplo, vjetrovito i kišovito vrijeme. Uz njih zapuše jugo, a nakon njihovog prolaza sjeverni vjetar, koji ponekad dovuče hladni polarni zrak sa sjevera, što uzrokuje kratkotrajna zimska razdoblja u ožujku.

Česti su vremenski obrati, zbog jačine Sunčeva zračenja i manje oblačnog vremena, temperature ponekad mogu doseći i ljetne vrijednosti od gotovo 30 stupnjeva, no ne trebaju nas iznenaditi ni nagli preokreti te povratak zime s vrlo niskim temperaturama. Za ilustraciju rečenog, navest ćemo da je tako 01. ožujka  1963. godine u Varaždinu izmjereno -23,4°C, a 4. ožujka  1987. godine Osijek se grijao na ljetnih 26,9°C.  Zbog svega toga ožujak je nepouzdan mjesec i s obzirom na takve obrate, vrijeme je u ožujku vrlo teško prognozirati. Najlakše bi ga bilo opisati jednom riječju: promjenjiv. No ipak, s odmicanjem mjeseca, ožujak pokazuje trend zatopljenja, sredinom mjeseca temperatura u kopnenom području naraste iznad 5°C, a u Dalmaciji iznad 10°C.

Ožujak je uz veljaču jedan od najsuših mjeseci, barem što se kopnenih krajeva Hrvatske tiče. Osim što je suh mjesec, jedan je od najvjetrovitijih u godini. Dok na kopnu brzina vjetra doseže svoje najviše godišnje vrijednosti, na obali je ožujak obilježen s tri ‘marčane’ bure. U tom mjesecu se klimatološki javljaju tri epizode bure, početkom, sredinom i krajem mjeseca. Najčešće se javljaju nakon prolaza Sredozemne ciklone.

Temperatura mora nakon minimuma u veljači počinje postupno rasti, a taj porast se najviše osjeća na južnom Jadranu, gdje prosječno doseže nešto više od 13°C.

U drugom se dijelu ožujka, uz jače zahlađenje, često javlja i posljednji sezonski snijeg. U nizinskom dijelu Hrvatske prosječno ga je oko 2 centimetra, u gorskim predjelima snijeg nakupljen tijekom zime malo se sporije topi i ima ga oko 7 centimetara.

U ožujku počinje vegetacijsko razdoblje za većinu biljaka, no taj početak je najosjetljiviji, a isto tako i najopasniji. Ukoliko je početak ožujka sunčan i topao, biljke se bude, no već u drugoj polovici mjeseca nije rijetkost da se zima vrati te da snijeg i mraz ‘sprže’ tek propupale biljke.

ozujak 2

Početkom ožujka počinju cvasti i prve proljetnice, u šumarku možemo naići na zvončiće, visibabe, jaglace. Obilje sunca nas mami u prirodu te više vremena provodimo na otvorenom stoga je bitno napomenuti da su od alergena aktivni crkvina i različite trave te čempres, dok lijeska polako ulazi u svoju završnu fazu.