Čitaonica | Mjesec po mjesec

Siječanj, “najzimskiji” zimski mjesec

31.12.2016. | Đurđica Marković

January

Siječanj je prvi mjesec u godini i prvi pravi zimski mjesec.  Ove godine počeo je bez snijega, mnogima omiljene zimske oborine, no što se tiče temperatura zraka, one su u većini naših krajeva posve odgovarajuće.

Kad je, pak, riječ o imenu, u našem jeziku prvi mjesec u godini dobio ga je po sječi drva koja se u tom mjesecu obavlja.

Latinsko ime mjeseca, januar,  dolazi od rimskog boga Janusa, boga vrata i ulaza, sunca i svjetlosti, pri čemu se naziv ne odnosi na početak i ulazak u novu godinu, već na ponovno rađanje sunca, odnosno dana, koje nastupa  nakon zimskog solsticija.

U rimskom kalendaru nema siječnja i veljače jer su Stari Rimljani smatrali da je zima bez mjesečnih perioda, a bio je smješten na jedanaesto mjesto u godini. Kao pravi zimski mjesec, siječanj krase  mnogi superlativi – uz to što je ‘najzimskiji’ od svih zimskih mjeseci (prosinac, siječanj, veljača), također je i najhladniji, najsnježniji te, uz veljaču, i najsuši mjesec u godini!  Na Jadranu je poznat i kao najvjetrovitiji mjesec sa čestom hladnom i olujnom burom.

Srednja temperatura zraka je na kopnu oko 1°C, a na moru se kreće od 5°C na sjevernom dijelu Jadrana do 8°C na južnodalmatisnkim otocima. Temperature su niske i hladno je, no ako ima snijega, u kopnenim krajevima je još hladnije. Naime, snijeg (bijela boja) odbija kratkovalno sunčevo zračenje, a sam zrači dugovalno, pa je ohlađivanje tijekom noći još jače. Ipak, nisu svi dijelovi siječnja jednako hladni, već  postoje vrlo hladna razdoblja prodora polarnog zraka, između kojih nastupa kraće zatopljenje.

Prvi prodor hladnog zraka zamjećuje se u prvih 10 dana siječnja i u priobalju je praćen jakom i olujnom burom, dok u kopnene predjele Hrvatske donese ledene dane kada najviše dnevne temperature ne prelaze 0°C. U Dalmaciji se u prvih tjedan dana siječnja pojavljuju najhladniji dani u godini. Sredina mjeseca je najhladniji dio godine, prodori hladnog polarnog zraka su češći te se recimo u Zagrebu 14 i 15. siječanj smatraju najhladnijim danima u godini. Ni priobalje nije pošteđeno tog polarnog zraka, a ponekad je moguć i snijeg, najčešće nošen orkanskom burom. Posljednjih dana siječnja temperatura počinje lagano rasti, dan se produžuje i time se povećava i količina sunčevog zračenja.

U siječnju prevladava utjecaj sibirske anticiklone. Vrijeme je hladno i suho, a za takvih, sunčanih i vrlo, vrlo hladnih dana,  govorimo o zubatom suncu. Prosječni mjesečni tlak zraka u siječnju ima svoj maksimum. Anticiklonalno vrijeme sa sobom nosi i maglu, koja je u kopnenim krajevima u siječnju ne samo česta, već i dugotrajna, pa u nekim dijelovima zemlje mogu proći dani, pa čak i tjedni, da stanovnici tih krajeva ne ugledaju sunce. Sredozemne ciklone imaju manji utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj nego u prosincu, jer im prolaz ne dozvoljava jaka anticiklona. Ovakvo anticiklonalno vrijeme prosječno traje sedam dana.

U kopnenom području se u siječnju, uz veljaču, bilježi najmanja količina oborina dok je na obali Jadrana zima najkišovitiji dio godine, osobito na njegovom južnom dijelu. U kopnenim predjelima Hrvatske su oborine najčešće u obliku snijega, u nizinama ga se prosječno nakupi 4 centimetra, dok ga u gorskim krajevima ima preko 10 centimetara.

Temperatura mora je najniža u godini, a kreće se od 11 do 13°C. No, odlazak na obalu se itekako preporučuje i u zimskim mjesecima jer, dok stabilno vrijeme  kopnene krajeve često zastre maglom, uz obalu se može uživati u obilju sunca te, ako ne puše bura, i sasvim ugodnim temperaturama. No u slučaju bure, pri istoj temperaturi osjet hladnoće je znatno niži nego u kopnenim predjelima. Osim na more, u potragu za sunčevim zrakama krenite u planine kao što u prvom tjednu siječnja kreće oko 150 000 skijaša. Najposjećenije destinacije su one u Austriji, Sloveniji, Italiji, ali i u malo udaljenijoj Francuskoj.

Nevjerojatno je da išta cvate u siječnju, no lijeska i različite trave, na Jadranu čempres i rogač, otvaraju godišnju sezonu peludi, a na Jadranu uz stabilno vrijeme, potkraj siječnja u zavjetrini se mogu ugledati i prve visibabe i ljubičice. U unutrašnjosti snježni pokrivač zimi čuva usjeve od jakog mraza i omogućava mu dovoljno vlage dok niske temperature pogoduju smanjenju broja kukaca i štetnika na proljeće.