Čitaonica | Mjesec po mjesec

Srpanj, mjesec sunca, vrućine i odmora

30.06.2016. | Đurđica Marković

Posljednji je dan lipnja i  za manje od 24 sata ulazimo u mjesec koji je mnogima prvi na pameti na sam spomen ljeta. Ne čudi to ako se zna da se radi o najsunčanijem i u prosjeku najtoplijem mjesecu u godinu.

Mjesec srpanj svoje je latinsko ime dobio po velikom Juliju Cezaru koji je u tom mjesecu imao rođendan. U našem jeziku prvi pravi ljetni mjesec ime je dobio po poljodjelskom oruđu “srp” kojim se nekada želo žito, najvažnija srpanjska aktivnost u našim krajevima.

Srpanj je najsunčaniji  i u prosjeku najtopliji mjesec u godini.  Srednja dnevna temperatura je 2-3°C viša nego u lipnju (u kopnenim krajevima oko 22°C, a na obali i otocima oko 25°C). Srpanj je u priobalju mjesec s najmanjom prosječnom količinom oborine, dok u ljetnim mjesecima (lipanj, srpanj, kolovoz) u kopnenim krajevima ima najviše oborine.

Tijekom srpnja se na području Hrvatske izmjenjuju dvije vrste vremena: duža sunčana i topla razdoblja i kratkotrajna naoblačenja s pljuskovima i grmljavinom. U srpnju je izražen utjecaj azorske anticiklone, dok se ciklone i fronte drže sjevernije od naših krajeva. Pogoršanja su posljedica prodora vlažnog i hladnog oceanskog zraka s Atlantika, a donose ponekad vrlo priželjkivano osvježenje dok u priobalju zapuše slaba bura. Takvi prodori oceanskog zraka su češći potkraj srpnja, tj. u razdoblju “produženog europskog monsuna” koji s prolaskom fronti, u kopnene krajeve donesu velike količine oborine, pljuskove i grmljavinu te nerijetko i tuču. Zbog izraženog planinskog pojasa i južnije smještenog priobalja, vlažan i nestabilan zrak rijetko prodre do obale te se tamo zadržava suho i sunčano vrijeme, direktna posljedica toga je smanjena količina oborine na Jadranu tijekom ljeta.

Druga polovica srpnja je najstabilnije razdoblje ljeta. Dani su dugi i sunčani, a budući da je kut pod kojim sunčeve zrake padaju na područje Hrvatske velik, sunčevo zračenje je gotovo maksimalno za naše područje što omogućava rast dnevnih temperatura te postizanje godišnjih maksimalnih temperaturnih vrijednosti. Najveće, najčešće i najjače vrućine one su koje se javljaju oko blagdana Sv. Ilije (20.7), pa otud ono „Ilija žeže“ iz narodne izreke „Petar peče, Ilija žeže“. Međimurci poznaju vrućine koje nastupaju sredinom zadnjih srpanjskih deset dana, o blagdanima Sv. Jakova (25.7.) i Sv. Ane (26.7.), o čemu svjedoči izreka “Jakob kuri, Ana žari”.

Srpanj je uz kolovoz mjesec rekordnih vrućina u našoj zemlji, pa su upravo u tom mjesecu izmjereni i neki naši „maksimalci“. Tako je na zagrebačkom meteorološkom opservatoriju na Griču  5.7.1950. izmjereno  40,3°C, što je najviša ikada izmjerena temperatura na tom motrištu, gdje se službena mjerenja vrše od 01.12.1861. godine.  Jedini je to puta do danas da je na tom motrištu izmjerena temperatura viša od 40°C. Tog istog dana Đakovo i Knin imali su 40,5°C, Petrinja 40,9°C, a Karlovac čak 42,4°C, što je i rekordna temperatura izmjerena na našim prostorima.

Kao ljetni mjesec, uz kolovoz je najpopularniji za godišnje odmore. Ljetne vrućine često u kopnenim predjelima postanu nepodnošljive stoga je značajna seoba domaćeg stanovništva, ali  i stranih turista na obalu, gdje se uz more vrućine lakše podnose, a oni koji ostaju na kontinentu jednako dobro osvježenje mogu pronaći u jezerima, bazenima i rijekama.

U srpnju službeno počinje sezona peludi ambrozije. Njegovu štetnost nije potrebno posebno napominjati, ali važno je dodati da je prema zakonu kažnjivo ako ambroziju imate u svome vrtu i ne uništite ju. Stoga, uljepšajte svima ljetne mjesece i posijecite ambroziju. U krajevima uz obalu u srpnju počinje cvjetati također vrlo jak alergen, pelin.