Čitaonica | Mjesec po mjesec

Veljača prevrtača

31.01.2017. | Đurđica Marković

visibabe

Veljača, drugi mjesec u godini, posljednji je pravi zimski mjesec i jedini u godini koji ima žensko ime.  Zbog toga mu se pripisuju različite osobine, a jedna od njih je i prevrtljivost. Ima li izraz „veljača prevrtača“ doista meteorološku podlogu?

Veljača je po mnogočemu specifičan mjesec. Ponajprije, najkraći je mjesec u godini, sa samo 28 dana, koliko ih ima i ove godine.  Ako se pitate zašto veljača svake četvrte godine ima  29 dana, evo odgovora.
Odgovor je astronomski. Astronomska godina ne traje točno 365 dana nego nešto više, točnije 365.25 dana, pa se kroz 4 godine nakupi točno za još jedan dan koji se dodaje veljači. Dakle, svaka četvrta godina je prestupna, osim onih stoljetnih koje, da bi bile prestupne, moraju biti djeljive sa 400, prema tome 2000. je bila prestupna, a 1900. nije. No kroz povijest je postojalo par slučajeva kada je veljača imala i 30 dana. Primjerice, u Švedskoj od 1700. do 1753., kada je švedsko kraljevstvo prelazilo sa julijanskog na gregorijanski kalendar. Sovjetski savez je 1929. uveo revolucionarni kalendar po kojem je svaki mjesec imao 30 dana uključujući i veljaču, a ostalih 5 do 6 dana su bili praznici, no to je trajalo samo dvije godine.

Smatra se da hrvatsko ime ‘veljača’ označava sve duže dane, dane koji postaju sve veći (velji). U rimskom kalendaru veljača je bila posljednji mjesec u godini, a  latinsko ime “februar”  došlo je od riječi februarius, što je označavalo očišćenje od grijeha. Naime, kod Rimljana zima nije imala mjesečne periode, pa siječanj i veljača (januar i februar) nisu postojali.

Nešto je toplija od siječnja, srednja temperatura zraka se u veljači kreće oko 3°C na kopnu te oko 8°C na moru. Budući da je zimski mjesec, broj hladnih dana (minimalna dnevna temperatura je manja od 0°C) je visok, no ipak ih ima nešto manje nego u siječnju. Dani su sve duži, sunčevo zračenje je sve jače, sukladno tome raste i temperatura zraka, pa u slučaju malo dužeg razdoblja vedrine, temperatura može narasti do gotovo proljetnih vrijednosti.

Kao i u siječnju, u veljači na vrijeme utječe hladna sibirska anticiklona, čiji je utjecaj ipak nešto slabiji nego u siječnju, pa je otvoren put ciklonama s juga, koje dovode topliji zrak. Ciklonalna aktivnost je veća nego u siječnju, osobito u priobalju, gdje najveći utjecaj imaju sredozemne ciklone. Nama najpoznatija Genovska ciklona, donosi obilnu kišu duž cijele naše obale. U prvom tjednu veljače prosječno se javlja jaki prodor hladnog polarnog zraka, koji najčešće donese snijeg, a zatim i jak mraz. Ove godine veljača počinje zatopljenjem koje je nakon dugotrajnog perioda hladnoće naročito dobrodošlo u unutrašnjosti zemlje. Malo su manje dobrodošle  oborine koje s tim zatopljenjem stižu u dijelove zemlje.

U središnjoj Europi u prvoj je polovici veljače na snazi europski zimski monsun, poznatiji kao hladni i suhi monsun. Druga polovica veljače je potpuna suprotnost, nastupa toplije vrijeme, a kako veljača odmiče, hladnoće je sve manje, a temperature znatno porastu. Izmjene prodora hladnog polarnog zraka i toplih ciklona s juga, uzrok su prevrtljivosti veljače. Naime, izmjene hladnih i toplih dana su nagle, a raspon temperatura u veljači je prilično velik, kao da se vrijeme ne može odlučiti između hladne zime i ugodnog proljeća.

U kopnenim krajevima veljača je najsuši mjesec u godini sa samo 40-ak litara kiše po četvornom metru u cijelom mjesecu. Oborine su uglavnom u obliku snijega, kojeg kumulativno ima nešto više nego u siječnju, u kopnenim predjelima prosječno oko 4 centimetra, a u gorju oko 12.

Temperatura mora na većem dijelu Jadrana u veljači ima svoj godišnji minimum, a kreće se od 10°C na sjevernom dijelu do 12.5°C na južnom. Nakon minimuma u veljači, temperatura ponovno počinje rasti i nagoviješta ponovnu sezonu kupanja.

Gotovo proljetna toplina u veljači izaziva rast i pupanje biljaka. No, kako je veljača najčešće prevrtljiva, s izmjenama hladnoće i topline mnoge od tih biljaka uništi mraz.

U veljači se u kopnenoj Hrvatskoj počinje buditi lijeska i neke alergene trave, čempres u priobalju u jeku je  cvatnje, a na krajnjem jugu počinju cvasti trave.

mace

Veljača je i mjesec maškaranja i ludovanja, mjesec u kome ljubuju mačke, a zaljubljeni slave svoj dan.

Iskoristite stoga i ovogodišnju veljaču za poneku ludost koju si ne možete priuštiti u ostatku godine!