Čitaonica | Oceanografija | Zanimljivosti

Oceani usporavaju globalno zagrijavanje, je li to samo kratkotrajna stanka

09.04.2013. | Đurđica Marković

oceani

Plinovi koji zadržavaju toplinu otpuštaju se u atmosferu brže nego ikad i deset najtoplijih godina od početka mjerenja temperaturnih rekorda bilo je zabilježeno nakon 1998. godine.

Kad bi se ogromna količina topline koju su posljednjih desetak godina pojačano apsorbirali oceani vratila u atmosferu – ubrzao bi se pogubni proces klimatskih promjena, zaključili su znanstvenici.

Plinovi koji zadržavaju toplinu otpuštaju se u atmosferu brže nego ikad i deset najtoplijih godina od početka mjerenja temperaturnih rekorda bilo je zabilježeno nakon 1998. godine, izvještava Reuters. No tempo kojim se površina Zemlje zagrijava usporio se od 2000. pa su znanstvenici potražili objašnjenje toga fenomena.

Francuski i španjolski stručnjaci utvrdili su da su oceani apsorbirali više topline oko 2000. što bi moglo objasniti usporavanje zagrijavanja Zemljine površine, ali bi moglo i sugerirati da stanka može biti samo privremena i kratkotrajna.

‘Najveći dio ovog energetskog viška apsorbiralo je gornjih 700 metara oceana na početku usporavanja zagrijavanja, od čega 65 posto tropski dijelovi Tihog oceana i Atlantika’, izvjestio je časopis  Nature Climate Change. Voditeljica istraživanja Virginia Guemas s katalonskog instituta za klimatske znanosti u Barceloni kazala je da se akumulirana toplina može vratiti u atmosferu u idućem desetljeću i tako potaknuti dodatno globalno zatopljenje, prenosi Dnevnik.hr.

Caroline Katsman s nizozemskog kraljevskog instituta za meteorologiju, koja nije bila uključena u istraživanje, kaže da će se toplina koju su apsorbirali oceani vratiti u atmosferu ukoliko se radi o oceanskom ciklusu poput El Ninova efekta zagrijavanja i hlađenja u Pacifiku. Ona kaže da novo istraživanje potvrđuje ranija istraživanja njezina instituta, no da je malo vjerojatno da može predstavljati jedino objašnjenje zastoja u zatopljavanju na površini Zemlje. Brzina klimatskih promjena ima velike ekonomske posljedice jer se gotovo 200 vlada suglasilo 2010. da ograniče zagrijavanje površine Zemlje na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje prije svega smanjivanjem potrošnje fosilnih goriva. Temperatura površine već je porasla 0,8 stupnjeva, a dva stupnja smatra se pragom za opasne promjene poput porasta broja poplava, klizišta, rastuće razine mora i sušnih razdoblja.

Deset najtoplijih godina – sve nakon 2000-te

Prošla je godina bila deveta najtoplija otkako su se 1850-ih godina počeli bilježiti rekordi. S iznimkom 1998. deset najtoplijih godina sve su bile nakon 2000. Zagrijavanje se spušta u oceanske dubine a neki stručnjaci procjenjuju da zastoj zagrijavanja može potrajati 15 do 20 godina.

‘Nedavni tempo zagrijavanja oceana na dubini većoj od 700 metara bez presedana je’, kaže Kevin Trenberth iz američkog nacionalnog centra za atmosferska istraživanja. Klimatski stručnjaci okupljeni u povjerenstvu UN-a smatraju s najmanje 90 postotnom sigurnošću da su ljudske aktivnosti, a ne prirodne oscilacije u klimi glavni uzrok zagrijavanja posljednjih nekoliko desetljeća.