Čitaonica

Pojmovnik

A B C Č D E F G H I J K L Lj M N O P R S Š T U V Z Ž

A


Anemometar
Uređaj koji mjeri brzinu vjetra; izgleda kao propeler ili križ sa lopaticama koje se na vjetru vrte te se brzinom vrtnje može izračunati brzina vjetra.


Anticiklona
Područje visokog tlaka zraka je atmosferski sustav koji se na sjevernoj hemisferi vrti u smjeru kazaljke na satu, dok je na južnoj obratno. Uglavnom su vezane uz stabilno i suho vrijeme.


Atmosfera
Plinovit omotač oko Zemlje koji zemlja privlači svojom gravitacijom. Dijelovi atmosfere su:troposfera, tropopauza, stratosfera, stratosfera, stratopauza, mezosfera, mezopauza, termosfera, egzosfera. Život je moguć samo u najdonjem sloju troposfere.


Altostratus
Pripada oblacima srednjeg sloja na visini od 3 do 5km; sivkast ili plavkast oblak mješovita sastava koji potpuno ili djelomično prekriva nebo. Sunce se slabo vidi (ovisno o debljini). Iz njega pada kiša, snijeg ili sutuča.


Apsolutna vlažnost
Masa vodene pare u nekom određenom obujmu zraka. To je zapravo gustoća vodene pare u nekoj česti zraka. Jedinica je gram po kubičnom centimetru.


Azorska anticiklona
Područje visokog tlaka zraka smješteno nad Azorima u Atlantskom oceanu. Kod nas je poznata jer utječe na vrijeme u Hrvatskoj ljeti. Pod njenim utjecajem imamo duga sunčana i vruća razdoblja dok njenim slabljenjem dolazi do čestih prodora hladnog zraka sa sjevera Europe koji nose kišu i grmljavinu.


Alpski žar
Skup svjetlosnih pojava u visokim planinama u vrijeme izlaska i zalaska Sunca. Planinska bila na suprotnoj strani obzora pod Sunčevim zrakama poprimaju žute ružičaste i purpurne nijanse. kad je Sunce malo ispod horizonta, zapaža se kao slaba i raspršena svjetlost na pojasu neba uz obzorje.


Amorfni oblak
Oblak bez jasnog oblika i ustrojstva.


Ansambl prognoza
Skup prognoza uređenih u više modela koji ne moraju imati iste početne i rubne uvjete i ulazne podatke, ali se odnose na isto prognostičko razdoblje. Usporedbom njihovih rezultata dolazi se do vjerojatnosti za prognozirane vremenske parametre. Veći rasap prognoza ukazuje na njihovu manju pouzdanost nakon određenog vremena.


Antarktička anticiklona
Hladna anticiklona koja se zadržava na Antarktiku.


Antarktička fronta
Zračna masa koja nastaje iznad snježnih i ledenih područja Antarktike, s povišenim atmosferskim tlakom. Taj je zrak u nižim slojevima izrazito hladan i siromašan vlagom.


Antarktički zrak
Zračna masa koja nastaje iznad snježnih i ledenih područja Antarktike, s povišenim atmosferskim tlakom. Taj je zrak u nižim slojevima izrazito hladan i siromašan vlagom.


Anticiklogeneza
Jačanje ili razvoj anticiklonalnog kruženja ili područja visokog tlaka. Treba razlikovati jačanje anticiklonalnog kruženja od povećanja tlaka, iako se ta dva procesa većinom odvijaju istodobno.


Anticiklonalna mutnoća
Smanjena vidljivost koja se pojavljuje u dobro razvijenoj anticikloni. Nastaje nakupljanjem prašine i drugog onečišćenja zraka između površine tla i temperaturne inverzije koja prati anticiklonu.


Antihelij
Rijetka svjetlosna pojava u obitelji halo. Javlja se kao okrugla, blistava bijela mrlja (lažno sunce), prelijevajućih boja ili okružena obojenim prstenovima ili lukovima na suprotnoj strani od Sunca i na istoj visini. Pojavu uzrokuje odbijanje svjetlosti s ledenih kristala, no pravo objašnjenje je nejasno.


Antiselena
Svjetlosna pojava slična antiheliju, ali uz Mjesečevu svjetlost.


AQUA
Polarnokružni satelit američke agencije NASA lansiran 4.5.2002. Nosi šest instrumenata za istraživanje i praćenje čovjekovog okoliša: atmosfere (temperature i vlage, sastava i veličine aerosola, oblačnih svojstava, oborine, energetskih tokova), Zemljine površine (temperature i vlage tla, sastava i promjene pokrivača tla, vegetacije, djelovanja vulkana i snježnog pokrivača) i oceana (temperature površine, vjetrova, fitoplanktona i leda).


Aridna klima (suha klima)
Klima u kojoj raslinstvo ne može opstati bez navodnjavanja zbog nedostatka oborine ili nepovoljne raspodjele oborine tijekom godine.


Na vrh

B


Bura
Hladan, suh i pretežno sjeveroistočni vjetar koji puše na istočnoj obali Jadrana. Puše na mahove, a smjer mu može varirati od sjevera do istoka. Prosječna brzina mu je oko 10m/s dok udari mogu biti i mnogo veći, pa čak i do 69m/s (250km/h) koliko je 1998. izmjereno na Masleničkom mostu. Vjetrova sličnih buri ima i drugdje u svijetu, npr. chinook u SAD-u ili mikunioroši u Japanu. Više…


Burobran
Čelična konstrukcija uz cestu koja štiti od udara bure; na nekim područjima uz cestu je podignut zid koji služi kao burobran.


Biometeorologija
Dio meteorologije koji se bavi djelovanjem vremena i klime na živa bića. Više


Beufortova ljestvica
Ljestvica za određivanje jačine vjetra prema učincima na kopnu ili stanju morske površine. Ima 13 stupnjeva i svakom stupnju se može pridružiti interval brzina vjetra. Ime je dobila po admiralu Beaufortu. Više…


Bablje ljeto
razdoblje natprosječno toplog i mirnog vremena sredinom ili potkraj jeseni. Nastupa nakon razdoblja hladnog vremena ili bar jednog jakog mraza. Karakteristike su vedro nebo, sunčani dani sa izmaglicom te hladne noći. Kod nas se bablje ljeto naziva i Miholjskim ako se javlja oko 29. rujna (blagdan sv. Mihovila) te Martinjskim, ako se javlja oko Martinja (11. studenog). Ime bablje ljeto dolazi od češkog naziva za paučinu koju povjetarac u tom razdoblju nosi zrakom. Više


Na vrh

C


Ciklona
Područje niskog tlaka u umjerenim širinama. Zrak na sjevernoj polutci kruži u smjeru obrnuto od kazaljke na satu, dok je suprotno na južnoj Zemljinoj polutci. Fronte su dio ciklona, a uz njih se vezuje nestabilno i kišovito vrijeme.


Ciklon
Tropski ciklon; najjača oluja na Zemlji; atmosferski vrtlog koji nastaje nas tropskim oceanima; vjetar se unutar ciklona zakreće prema centru i u sredini je vedro područje (oko); klasificira se prema jačini vjetra: tropska depresija, tropska oluja, uragan.


Coriolisova sila
Efekt zakretanja na objekte koji se gibaju slobodno u atmosferi ili u bilo kojem drugom rotirajućem sustavu. Obodna brzina raste s udaljenošću od središta rotacije što znači da će tijelo koje se giba radijalno od središta prema obodu “kasniti”, a ono koje se giba od oboda prema središtu “raniti“. Drugim riječima, tijelo koje se giba radijalno u rotirajućem sustavu će početi zakretati. Na sjevernoj hemisferi objekti zakreću udesno, a na južnoj ulijevo.


Cirus
Pripada visokim oblacima na visini od 5 do 7km (ponekad do 15km). Ledenog sastava u obliku nježnih vlakana, krpa ili pruga. Nema oborina.


Celzijev stupanj
Jedinica za temperaturu. Naziv je dobila po švedskom astronomu Andersu Celsiusu (1701.-1744.), koji je konstruirao Celzijevu temperaturnu ljestvicu.


Celzijeva temperaturna ljestvica
Određuju je ledište i vrelište vode pri atmosferskom tlaku od 101325 Pa, a označeni su sa 0°C i 100°C. Između tih osnovnih točaka, skala je podijeljena na 100 jednakih temperaturnih intervala od kojih svaki odgovara jednom Celzijevom stupnju.


Cirkumzenitalni luk
Optička pojava vrlo slična dugi no postanak joj je vrlo različit. Nastaje lomom svjetlosti na kristalićima leda u cirusima. Javlja se na istoj strani na kojoj je i sunce. Ima iste boje kao i duga.


Na vrh

Č


Činuk
Chinook; fenski vjetar koji puše sa Stjenjaka prema zapadnoj unutrašnjosti sjeverne Amerike;; suh je i topao pa ga često nazivaju i snjegožderom jer može otopiti 30-ak centimetara snijega u samo jednom danu i podići temperaturu zraka za 10-20°C.


Na vrh

D


Djelomice sunčano
Sunčano vrijeme sa 30- 65% neba prekrivenog oblacima.


Duga
Optička pojava u atmosferi; to su koncentrični obojeni lukovi nastali lomom svjetlosti na vodenim kapljicama; Sunce je iza, a duga ispred motritelja.


Depresija
Područje niskog tlaka zraka omeđeno zatvorenim izobarama. U depresiji nema fronti.


Debljina oblaka
Udaljenost od donje do gornje granice oblaka. Najveća je kod konvekcijskih oblaka kada je gornja granica oblaka ponekad u troposferi ili čak i u stratosferi.


Dolina
Područje niskog tlaka zraka u kojem izobare nisu zatvorene, a njihova je os izdužena. Suprotno grebenu.


Na vrh

E


El Nino
Pojava značajno povišene površinske temperature mora u istočnom i središnjem Tihom oceanu. Više


Europski ljetni monsun
Česti prodori hladnog i vlažnog zraka s Atlantika nad europsko kopno; donosi grmljavinska nevremena i obilnu kišu.


Etezije
Postojan sjeverozapadni vjetar koji puše ljeti na Jadranu i istočnom Sredozemlju. Posljedica je razlike u tlaku između Azorske anticiklone i depresije u Karači pustinji. Obično je slab no na otvorenom moru može doseći i olujnu jačinu.


Emagram
Termodinamički dijagram s okomitim ili kosim osima temperature i logaritma tlaka.


Na vrh

F


Fen
Topli, suhi vjetar koji se spušta na zavjetrinskoj (sjevernoj) strani Alpa. Fenski efekt uzrokuje nagli porast temperature te topljenje snijega na sjevernim padinama planina i u Hrvatskoj je čest u Ogulinu. Više …


Fronta
Prijelazno područje između dvije zračne mase (npr.tople i hladne); pri prolazu fronte naglo se mijenjaju temperatura zraka, smjer vjetra, oborina, tlak zraka. Najpoznatije su hladna, topla i okludirana fronta.


Fujita ljestvica
Ljestvica za određivanje jakosti tornada na temelju nanesene štete. Više


Fraktus
Vrsta oblaka iz roda stratusa i kumulusa u obliku rastrganih krpa.


Fahrenheitova ljestvica
Temperaturna ljestvica koja se koristi u SAD-u i još nekim zemljama. 32°F odgovara 0°C i pri toj se temperaturi voda smrzava, dok vrije na 212°F. Celzijusova skala i Fahrenheitova ljestvica se preklapaju na -40°, dakle -40°F= -40°C.


Na vrh

G


Grmljavina
Kombinacija svjetlosnog i zvučnog efekta nastalih električnim izbojem između zemlje i oblaka ili oblaka i oblaka. Do izboja dolazi kada se pozitivi i negativni naboji razdvoje te nastane jako električno polje te dolazi do pražnjenja. Više


Geofizika
Fizika Zemlje; obuhvaća fiziku atmosfere (meteorologija), fiziku mora (oceanografija) i fiziku čvrste Zemlje (seizmologija).


Gromobran
Sustav metalnih šipki spojenih sa zemljom koji služi kao zaštita objekata od udara groma. Protok elektrona se zadržava unutar šipke i ne oštećuje objekt na kojem stoji.


Golfska struja
Duboka morska struja, jedna od najbržih. Počinje uz istočnu obalu Sjeverne Amerike kao nastavak floridske struje i pruža se prema sjeveroistoku i Europi. Suprotna njoj je hladna labradorska struja. Utječe na vremenske prilike u sjevernoj Europi i donosi toplo i vlažno vrijeme.


Greben
Područje visokog tlaka zraka u kojem izobare nisu zatvorene. Suprotno dolini niskog tlaka.


Na vrh

H


Halo
Optička pojava oko Sunca ili Mjeseca u obliku prstenova ili lukova, nastaju lomom ili odbijanjem svjetlosti na kristalićima leda u oblaku.


Hidrološki ciklus
Kruženje vode u bilo kojem agregatnom stanju između tla, hidrosfere i atmosfere; voda iz mora isparava, formiraju se oblaci, pada kiša, odlazi u rijeke, podzemne vode te ponovno u more i proces se ponavlja.


Hidrologija
Znanost koja proučava vode na Zemlji; odnose oborine, vodostaja, i isparavanja (hidrološki ciklus).


Higrograf
Instrument za mjerenje vlažnosti zraka sa sustavom za zapisivanje. Instrument za mjerenje vlažnosti (higrometar) se može temeljiti na termodinamičkoj metodi (izračunavanje pomoću psihrometra), na promjeni dimenzija higroskopskih tvari (vlasi), na mjerenju temperature rosišta.


Na vrh

I


Inverzija
Pod pojmom inverzija najčešće se misli na temperaturnu inverziju. Topli zrak se nalazi iznad hladnog pa imamo više temperature na planini nego u dolini, česta pojava zimi.


Inje
Naslaga ledenih kristalića na granama ili drugim predmetima. Nastaje pri temperaturi nižoj od 0°C u struji magle koja se u doticaju sa hladnom površinom smrzava. Više


Insolacija
Donošenje Sunčeve energije do neke točke na Zemlji.


Irizacija
Pojava boja na cirusima, cirokumulusima i altokumulusima udaljenim više od 20° od Sunca ili Mjeseca. Nastaje ogibom svjetlosti na kapljicama ili kristalićima u oblaku.


Na vrh

J


Jugo
Topao jugoistočni vjetar koji puše na istočnoj obali Jadrana. Puše ravnomjerno prosječnom brzinom oko 10m/s, a može doseći i 30m/s. Puše u periodima po nekoliko dana, vezano je uz promjene vremena i kišu. Jako jugo diže visoke valove, a na sjevernom Jadranu može podići i razinu mora za čak pola metra. Više…


Južina
Tip vremena obilježen jugom umjerene jačine, relativno visokom temperaturom te velikom vlažnosti. Najčešće vrijeme pred kišu i vrlo neugodno za ljude.


Jesen
Prijelazno godišnje doba između toplog i hladnog dijela godine. Klimatološka jesen počinje 1.9. i traje do 30.11., a astronomska od jesenske ravnodnevice (oko 23.9) do zimskog solisticija (21.12.).


Jadranska ciklona
Nastaje na sjevernom Jadranu ili u Tršćanskom zaljevu kao zavjetrinska ciklona. Može se pojaviti i kao blizanka đenovskoj cikloni. Većinom je plitka. Kreće se duž Jadrana i tek tada ojača pa se na južnom Jadranu pojavljuje kao duboka ciklona.


Na vrh

K


Kiša
Oborina u tekućem stanju koja pada iz altostratusa, nimbostratusa i kumulonimbusa, te rjeđe iz stratokumulusa i kumulusa. Više …


Kišomjer
Uređaj za mjerenje količine oborine.


Klima
Podneblje; karakteristike vremena praćene kroz duže vremensko razdoblje (30 godina).
Konvekcija
Dizanje toplog zraka u vis. Više


Kelvin
Međunarodna jedinica za temperaturu. 1°C=1K, no prema Kelvinovoj temperaturnoj ljestvici ledište vode je na 273.15K, dok je 0K temperatura na kojoj nema gibanja molekula.


Na vrh

L


Lebić
Naziv za topao jugozapadni vjetar na obali (Jadran, Korzika, Italija), na privjetrini ponekad donese kišu.


Lebićada
Olujni jugozapadni vjetar i pripadajuće vrijeme.


Latentna toplina
Toplina koju tvar dobije ili izgubi pri promjeni agregatnog stanja. Pri prijelazu iz krutog u tekuće ili plinovito te iz tekućeg u plinovito stanje, treba mu dodati energiju (toplinu). Pri prijelazu iz plinovitog u tekuće ili kruto te iz tekućeg u kruto stanje, latentna toplina se oslobađa i odlazi u okoliš.


Lentikularis
Duguljast oblak u obliku leće ili badema. Nastaje u jakom visinskom vjetru. Iz roda cirokumulusa, altokumulusa i stratokumulusa. Na rubovima se često javlja irizacija. Više


Na vrh

Lj


Ljeto
Najtoplije godišnje doba, klimatološko ljeto počinje 1.lipnja i traje do 31.kolovoza, a astronomsko od ljetnog solisticija (oko 21.6.) do jesenske ravnodnevice (oko 23.9.)


Ljetno računanje vremena
Počinje zadnje nedjelje u ožujku kada se sat pomiče jedan sat unaprijed. Takvo reguliranje vremena uvedeno je prije svega zbog štednje energije, a provodi se od 1966.godine.


Ljevkasti oblak
Vrtložni dio oblaka poput lijevka koji se stvara na podnici kumulonimbusa i često se spušta do tla. Veći ljevkasti oblak je pijavica ili tornado.


Na vrh

M


Magla
Sitne kišne kapi koje lebde u zraku blizu površine Zemlje i smanjuju vidljivost. Magla se razlikuje od oblaka samo time što je magla pri tlu a oblak u visini. Maglom se smatra smanjena vidljivost na 1000 metara. Debljina magle je desetak do par stotina metara. Više…


Meteorologija
Znanost koja se bavi atmosferom. Proučava atmosferske procese, gibanja u atmosferi te međudjelovanja sa Zemljinom površinom. Prognoza vremena je samo jedna od grana meteorologije.


Meteorološka postaja
Znanost koja se bavi atmosferom. Proučava atmosferske procese, gibanja u atmosferi te međudjelovanja sa Zemljinom površinom. Prognoza vremena je samo jedna od grana meteorologije.


Maestral
Umjeren do jak ljetni sjeverozapadni vjetar koji puše uz talijansku obalu Jadrana (to su etezije), no u narodu je uvriježen naziv maestral za dnevni vjetar kada smorac poprimi smjer etezija, tj superponiraju se smorac i etezije. U Dalmaciji je najjači iza podneva i donosi željeno osvježenje, a sa zalaskom sunca prestaje.


Mezopauza
Granica između mezosfere i termosfere, te ujedno i najhladniji dio Zemljine atmosfere u kojem se temperature spuštaju do -100°C.


Mezosfera
Sloj atmosfere koji se nalazi između stratopauze i mezopauze, dakle od oko 50 do 80 km visine iznad Zemljine površine. U tom sloju temperature padaju visinom do -100°C pri vrhu sloja, nastaju noćni svijetleći oblaci te sagorijevaju meteori koji uđu u Zemljinu atmosferu.


Mraz
Kristalizirana vodena para na nekoj površini kada temperatura padne ispod 0°C. Mraz pogubno djeluje na usjeve koji nakon mraza uvenu.


Na vrh

N


Neverin
Slaba kratkotrajna grmljavinska oluja na moru.


Nimbostratus
Siv i tmuran oblačni sloj, potpuno zakriva sunce; iz njega pada trajna kiša ili snijeg; česti oblaci u jesen.


Noćni svijetleći oblaci
Oblaci slični cirusu; obojeni su plavo, srebrno, narančasto ili crveno. Pojavljuju se ljeti u sumrak u visokim geografskim širinama.


Naoblaka
Prekrivenost neba oblacima. Izražava se u desetinama ili osminama. Dakle 10/10 ili 8/8 znači da je nebo potpuno prekriveno oblacima.


Na vrh

O


Oborina
Svi tekući ili kruti oblici vode koji nastaju u atmosferi i padaju na zemlju (snijeg, kiša, tuča) ili nastaju na objektima na tlu (rosa, mraz); količina se izražava u milimetrima.


Oblak
Nakupina mikroskopski sitnih kapljica ili kristalića vode. Nastaje na visini gdje je temperatura rosišta jednaka temperaturi zraka. Oblak pri tlu je magla.


Oluja
Nevrijeme s olujnim vjetrom; poremećaj u atmosferi koji uzrokuje tuču, jaku grmljavinu, snažan vjetar ili bilo koju meteorološku pojavu koja ima destruktivno djelovanje na površinu zemlje.


Okluzija
Zatvaranje toplog isječka ciklone, topli zrak se potisne uvis. Okludirana fronta – dijeli dvije hladne zračne mase. Nastaje kada hladna fronta dostigne toplu i to se događa u završnom stadiju ciklone. Karakteristike vremena prilikom prolaska okludirane fronte ovise da li je topla ili hladna, ovisno o tome javljaju se oblaci i pojave karakteristične za hladnu ili toplu frontu.


Na vrh

P


Pretežno sunčano
Sunčano vrijeme sa 5-30% neba prekrivenog oblacima.


Pasati
Najpostojaniji vjetar na zemlji. Puše na području ekvatora sa sjeveroistoka na sjevernoj polutci te sa jugoistoka na južnoj polutci. Prosječna brzina mu je od 4-8m/s. O njihovoj jačini ovise mnogi globalni procesi na Zemlji. Više…


Pijavica
Pojava slična tornadu ali manjih razmjera. Nastaje iz kumulonimbusa. Više …


Plima
Dizanje morske razine od najniže do najviše razine pod utjecajem Sunca i Mjeseca.


Pješčana oluja
Nastaje kad jaki vjetrovi podignu zrnca pijeska u pustinjskim područjima i nose ih zrakom. Postoje i prašinske oluje u kojima vjetar nosi prašinu nastalu nakon suše u područjima koja inače nisu suha. Smanjuju vidljivost, a sloj pijeska ili prašine se može zadržati u relativno plitkom sloju, koji je ograničen temperaturnom inverzijom , dok čestice prašine mogu biti podignute i do visine od 1600m.


Na vrh

R


Razmjerno toplo/svježe
Pojam često upotrebljavan u vremenskoj prognozi, označava da je temperatura u skladu s vremenom, tj. proporcionalna. Dakle, ako imamo „sunčano i razmjerno toplo vrijeme“, znači da je temperatura s obzirom na okolnosti sunčanog vremena te doba godine, dovoljno visoka da bude toplo.


Radar
Uređaj koji pomoću elektromagnetskih valova otkriva udaljene objekte. Meteorološki radar odašilje valove na određenoj valnoj duljini koji se pri nailasku na kapljice kiše odbijaju od njih te se vraćaju u radarski prijemnik te se tako registriraju kišni oblaci. Vrlo su bitni u obrani od tuče.


Ravnodnevica
Ekvinocij; dan u godini kad dan i noć isto traju. Ponavlja se dvaput godišnje, u jesen (oko 23.9.) i u proljeće (oko 21.3.)


Relativna vlažnost
Udio vodene pare u zraku. Računa se kao omjer stvarnog i ravnotežnog tlaka vodene pare izražen u postocima. Mjeri se higrometrom. Ljudsko tijelo je jako osjetljivo na vlažnost, pri istoj temperaturi u vlažnoj prostoriji činit će se da je toplije dok će u suhoj prostoriji biti hladnije.


Rosa
Pojava koja nastane kad se vodena para iz zraka kondenzira na predmetima blizu tla. Noću dolazi do radijacijskog ohlađivanja tla, pa njegova temperatura može postati niža od temperature zraka, zbog čega se sloj zraka pri tlu hladi, te ako njegova temperatura postane niža od temperature rosišta dolazi do kondenzacije vodene pare i nastanu vodene kapljice.


Na vrh

S


Snijeg
Oborina u čvrstom stanju koja pada pri temperaturi od 0°C iz nimbostratusa, altostratusa, kumulonimbusa i stratokumulusa. Više …


Sinoptičar
Meteorolog koji se bavi analizom i prognozom vremena.


Sedefasti oblaci
Nastaju u stratosferi nad polarnim područjima. Danju sliče cirusu a u sumrak je sedefastog sjaja.


Smog
Magla onečišćena ispušnim plinovima i aerosolima. Najpoznatija onečišćenja smogom pročitajte u članku.


Sakupljanje magle
Alternativan način dobivanja vode iz magle u inače sušnim obalnim područjima. Vjetar advektira maglu prema unutrašnjosti, a okomito na njegov prevladavajući smjer postavljeni su kolektori, pravokutne najlonske mreže na stupovima. Sitne kapljice vode se na mreži spajaju u veće kapi, koje pak pod utjecajem sile-teže padaju kroz lijevak na dnu kolektora i odvode se u spremnik. Više …


Stratosfera
Atmosferski sloj koji se nalazi između tropopauze i stratopauze (između 10 i 50km visine). Sadrži ozon koji apsorbira Sunčevo ultraljubičasto zračenje, pa dolazi do porasta temperature visinom, zbog čega je i cijeli sloj dinamički stabilan, te u njemu nema vertikalnih gibanja.


Stratopauza
Granica između stratosfere i mezosfere. Nalazi se na visini od 50 do 55km i u njoj se temperatura gotovo i ne mijenja s visinom.


Na vrh

Š


Široko
Vjetar koji nastaje u Sahari i vrlo je topao i suh, a prelaskom preko Sredozemlja skupi vlagu te do naših područja dođe kao vlažan i topao vjetar koji pri uzdizanju na planinske lance daje kišu; također i narodni naziv za jugo na Jadranu.


Šćiga
Seš; slobodne oscilacije u zaljevu, kanalu ili jezeru, a izazvane su naglim promjenama vjetra. Može se reći da su te oscilacije “istitravanje” bazena nakon što je prisila, u ovom slučaju vjetar, prestala djelovati. Svaki kanal, zaljev ili jezero ima svoj osnovni seš (val) te njegov period i brzinu kretanja.


Šamal
Vruć, pustinjski sjeverozapadni vjetar koji puše u dolini Tigrisa i Eufrata (Irak) te u Perzijskom zaljevu, noseći prašinu i pijesak.


Na vrh

T


Tornado
Tornado – zračni vrtlog u obliku oblačnog lijevka ili tube koji se pruža iz kumulonimbusa i seže do tla, vrtložni vjetar u torandu postiže brzinu i do 135m/s. Više


Tsunami
Dugi težinski val u moru izazvan podvodnim potresom, erupcijom vulkana ili odronom zemlje. Visina vala je na otvorenom moru mala, no u blizini obale se može i povećati i nekoliko puta te potopiti obalno područje. Više …


Tajfun
Tropski ciklon s brzinom vjetra većom od 119km/h. Naziv tajfun uvriježen je kada se radi o takvoj pojavi na zapadnom dijelu Tihog oceana i na Filipinima. Više …


Temperatura rosišta
Temperatura na koju treba ohladiti zrak da bi postao zasićen. Ako se zrak ohladi na temperaturu manju od temperature rosišta, vodena para prelazi u tekuće ili čvrsto stanje.


Troposfera
Dio atmosfere koji se proteže od tla do tropopauze. Karakterizira ju pad temperature visinom, sadrži oko 80% atmosferske mase, kao i 99% vodene pare u atmosferi te se tu dešava i veći dio procesa vezanih uz vrijeme. Prosječna visina sloja u tropskom području iznosi 17, a u polarnom 11km.


Tropopauza
Atmosferska granica između troposfere i stratosfere, gdje se zrak prestaje hladiti s visinom i postaje gotovo potpuno suh.


Termosfera
Sloj atmosfere koji se nalazi između mezopauze i termopauze, a karakterizira ga rast temperature visinom zbog apsorpcije Sunčeva zračenja, kao i ioniziranost, zbog čega dolazi do odbijanja radio-valova i njihova prijenosa atmosferom.


Na vrh

U


Uragan
Tropski ciklon s brzinom vjetra većom od 119km/h.


Umjereno oblačno
Djelomice sunčano; 30- 65% neba je prekriveno oblacima.


Na vrh

V


Virga
Dodatno obilježje oblaka kao što su cirokumulusi, altokumulusi, altostratusi, stratokumulusi, nimbostratusi, kumulusi, kumulonimbusi. Označava oborinsku prugu koja viri iz baze oblaka no ne doseže do tla jer je putem isparila.


Vjetar
Strujanje zraka paralelno sa Zemljinom površinom; određuje se brzinom i smjerom.


Vjetrulja
Vjetrokaz; uređaj koji pokazuje smjer vjetra; obično je to neka ploča učvršćena na vertikalnoj osi ili crveno-bijela „čarapa“.


Val hladnoće/vrućine
Nagla i velika promjena temperature koja traje nekoliko dana.


Vidljivost
Najveća udaljenost na kojoj se golim okom (bez dalekozora) dobro razabire taman predmet na svijetloj podlozi neba danju ili umjeren izvor svjetlosti noću. Ovisi o čistoći zraka i relativnoj vlažnosti. Utvrđuje se pomoću repera te svjetlosti noću za koje su poznati smjer i udaljenost od mjesta motrenja. U meteorologiji se vidljivost utvrđuje u raznim smjerovima, a u izvještaj ulazi samo podatak o najmanjoj ili prevladavajućoj vidljivosti. U zračnim lukama se određuje vizibilimetrom. Više …


Vlažnost
Količina vodene pare u zraku. Obično se pod tim pojmom podrazumijeva relativna vlažnost. Dobar je indikator za nastanak oblaka, magle, rose ili oborina. Naime, na mjestu nastanka tih pojava, vlažnost je 100%. Također, u vrijeme ljetnih vrućina, velika vlažnost zraka dodatno otežava podnošenje visokih temperatura jer se tijelo ne može hladiti evaporacijom, pa se pojačano znoji.


Visinska ciklona
Ciklona koja se nalazi u slobodnoj atmosferi i nije povezana sa ciklonalnom rotacijom u donjem dijelu atmosfere. Vidljiva je na visinskim izobarnim kartama.


Na vrh

Z


Zavjetrina
Otvoreni prostor zaštićen vjetra; no na zavjetrinskoj strani planine ipak puše lokalni vjetar, npr. bura, fen.


Zonalni vjetar
Istočni ili zapadni vjetar (npr.pasati).


Zrnati snijeg
Sitna, bijela, duguljasta i plosnata zrnca koja padaju iz stratusa ili magle pri temperaturi nižoj od 0°C. Promjer im je manji od 1mm. Više …


Zapuh
Nakupina snijega na tlu uzrokovana nanošenjem snijega vjetrom.


Zagađenost
Jako onečišćenje zraka, vode ili tla, prouzročeno djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom. Ozbiljno ugrožava život ili zdravlje ljudi, odnosno nanosi veću štetu okolišu.


Zamagljivanje
Umjetno stvaranje magle ili dima radi zaštite voćnjaka od prejaka ohlađivanja. Postiže se raspršivanjem različitih spojeva različitim uređajima po prizemnom sloju zraka ili paljenjem različitih organskih tvari (npr. slame), koje stvaraju velike količine dima.


Zakon oluja (Doveov zakon oluja)
Prikaz načina na koji se vjetar u ciklonu vrti oko ciklonskog središta te prikaz načina na koji se ciklon giba na Zemljinoj površini. Formulaciju zakona dali su u svojim istraživanjima Brandes (1826), Dove (1828) i Redfield (1831). Sadrži pravila za pomorce, pomoću kojih izbjegavaju opasno nevrijeme.


Zaleđivanje
Pretvaranje vode iz tekućeg stanja u led, koje u prirodi nastaje na mirnim i tekućim vodama;
stvaranje leda na morskoj površini pri temperaturi nižoj od 0°C, a ovisi o slanosti, temperaturi i gibanju morske vode;
stvaranje leda na brodu, obali i slično zbog valova, padanja prehladne kiše ili morskog dima;
stvaranje leda na zrakoplovu pri preletu kroz oblak koji sadrži prehladne kapljice, što može biti vrlo opasno. Zaleđivanje na zrakoplovu smatra se jakim kad se u jednoj minuti stvori sloj leda deblji od 1 mm, pa je neophodna promjena kursa i /ili visine leta. Zaleđivanje je slabo kad u jednoj minuti nastane sloj leda do 0,5 mm debljine.


Zasijani oblak
Oblak u koji je unesen neki reagens za stvaranje ledenih čestica ili povećanih kapljica.


Zemljina svjetlost
Pepeljasta Mjesečeva svjetlost – slaba pepeljasta svjetlost ponekad vidljiva na tamnom dijelu Mjesečeve ploče (kad nije uštap). Ne potječe od Zemlje niti izravno od Sunca, nego je to Sunčeva svjetlost koja se prethodno odbila na prostranom oblačnom sloju na Zemlji (analogna mjesečina). U Hrvatskoj je vidljiva kad oblaci prekrivaju karipsko more. Nekad se naziva i Pepeljastom Mjesečevom svjetlošću.


Zona tišine
Prostor u koji, zbog loma, ne ulazi zvučni val. U određenim atmosferskim okolnostima kod jaka izvora zvuka (eksplozije) može oko kružne zone čujnosti postojati zona tišine, oko koje se u prstenastu obliku opet pruža zona čujnosti.


Na vrh

Ž


Živin barometar
Instrument za mjerenje tlaka zraka; sastoji se od staklene cijevi napunjene živom i otvoreni dio joj je uronjen u posudu sa živom.


Žarki pojas
Najtopliji pojas na Zemlji. Oko ekvatora.


Žuta kiša (sumporna kiša)
Kiša koja je pri padu zahvatila čestice peluda, žutu prašinu ili druge tvari zbog kojih je žute boje.


Žestoki vjetar
Vjetar jačine 7 bofora (Beaufortova ljestvica).


Žarko sunce
Žarko sunce je kolokvijalni izraz kojim se opisuje sunce za vedrih i vrućih ljetnih dana.


Živo more (vjetreni val)
Val uzrokovan izravnim utjecajem vjetra na morsku površinu.


Žuti snijeg (obojeni snijeg)
Crvenkast, žućkast ili smeđkast snijeg od prašine koju sadrži, a nastaje kao i blatna kiša, kod jakoga visinskog južnog strujanja, koje donosi prašinu iz Sahare, visoko uzvitlanu pustinjskim olujama.


Živo gorivo
U šumskim požarima zelene (živuće) biljke koje sadrže utvrđenu količinu vlage uvjetovane njihovim fiziološkim potrebama.
Na vrh