Čitaonica | Vrijeme na dva kotača

Ti vrli, zagorski muži

01.09.2015. | Nebojša Subanović

Subotnji zvizdan prži li ga prži, a prsti svrbe za malo okrenuti gas. Prebirem po glavi koju kratku rutu napraviti jer već je sredina dana. I tako, nakon malo mozganja, odlučujem posjetiti neke vrle zagorske muže.

Hrvatsko Zagorje je dalo podosta značajnih osoba, broj koji je čak možda i nesrazmjeran njegovoj površini!

I tako nas troje, Vedrana, Teddy Biker Bear i ja sjedamo na Dragicu (Yamaha Dragstar 1100) i izlazimo na Zagrebačku aveniju. Na Jankomiru točimo nešto goriva. Promet je slab pa na obilaznici prema sjeveru spuštam oslonce za noge na crash baru. Lagana vožnja na nekih 90 km/h do skretanja za staru Krapinsku cestu. Dragica se nekako najbolje ponaša baš na 90 km/h, kao da je projektirana za tu brzinu.

Kada nema gustog prometa, stara Krapinska cesta je pravi užitak, ali ipak kod Kupljenova silazimo s nje.

Kupljenovo je mjesto koje zauzima značajno mjesto u mom životu. Tamo se, naime, nalazi brdo na kojem se obučavaju piloti zmajeva i paraglajdera. Tako sam i ja tamo dobio svoja zmajarska krila.

U Luki skrećemo prema Radakovu. Ne znam je li Radakovo dalo kojeg vrlog muža, no tamo se zaustavljamo iz sasvim drugih razloga. U Radakovu živi moja sestra, a njen je muž strastveni biker i uvijek ima ‘ladne pive u frižideru.

Samo jedna čaša, par riječi i krećemo dalje. Alkohol i motor ne idu zajedno. Odnosno, idu ali jako kratko.

Klanjec je gradić blizu granice sa Slovenijom i poznat je po dva muža. Jedan je tamo rođen, a drugi umro. Ovaj potonji je medijski eksponiraniji, Antun Mihanović (1796-1861), hrvatski književnik i pravnik. Zapravo, umro je u Novim Dvorima gdje je živio zadnje tri godine svog života, no Klanjec si ga je prisvojio.


Svoje najpoznatije djelo, pjesmu „Horvatska domovina“ napisao je u Rijeci, a ona kasnije postaje hrvatska himna pod imenom „Lijepa naša“. Na trgu u centru Klanjca je postavljena njegova bista.


Drugi zagorski muž u Klanjcu, koji je tamo rođen, je kipar August Augustinčić (1900-1979). August Augustinčić je nekako poznatiji u inozemstvu nego kod nas, a od najznačajnijih radova valja spomenuti „Rudara“ ispred zgrade Međunarodnog ureda rada u Ženevi, „Vijesnici mira“ ispred zgrade UN u New Yorku, spomenik žrtvama fašizma u Adis Abebi, spomenik seljačkoj buni u Stubici te spomenik trećem vrlom zagorskom mužu na našoj ruti – Josipu Brozu Titu koji stoji u njegovu rodnom selu Kumrovcu.

Pemo ga vidjeti.

Josip Broz Tito (1892-1980), bio je hrvatski i jugoslavenski političar i jugoslavenski državnik. Tijekom 2. svjetskog rata bio je vođa jugoslavenskih partizana i kreator Narodnooslobodilačkog rata. Neke njegove vojne akcije se izučavaju na prestižnom West Pointu.

Kumrovec je danas mirno selo koje živi od turizma jer je staro spomeničko selo pretvoreno u etno muzej kojeg obilaze štovatelji Titova lika i djela, ljubitelji dobre hrane i kapljice i ljubitelji etno-eko izletišta. I bajkeri, naravno.

Već na samom ulazu svakom gostu se daje na znanje da je ovdje sve podređeno njemu – gastronomske ponude ima za svačiji džep i ukus.

Etno-eko selo je održavano i besprijekorno čisto. Nema se tu kaj ni dodati ni oduzeti.

Ulazimo krišom, jer ulaznice se naplaćuju. Ali teta čuvarica viče za nama na što ju lijepo zamolim da nas pusti da samo napravimo par slika spomenika trećem vrlom zagorskom mužu. Nevoljko pristaje.

Slikamo se ispred spomenika najvećem sinu Revolucije, kako su ga između ostalog nazivali. Za Instagram Vedrana slika svoje „japankice“ (@flipflopsonadventure), ja Teddy Biker Beara (@teddy.biker.bear).

Na izlasku ulazim u prodavaonicu suvenira i karata i još jednom se zahvaljujem teti čuvarici uz objašnjenje kako pišem popularni motoristički blog te kako je ovoga puta ruta Zagreb-Kumrovec. -Joooj, kaže teta, pa trebali ste mi mam reći, bi se nekaj dogovorili!“

-Bumo drugi puta, hvala vam još jednom, odgovaram te se upućujemo prema parkiralištu gdje nas strpljivo čeka naša Dragica.

Krećemo kroz zagorske brege prema Klanjcu gdje produžujemo nedavno uređenom cestom prema Tuheljskim toplicama i Zaboku. U Zaboku možete nastaviti ravno prema Oroslavju  i Stubici gdje se nalazi spomenik četvrtom vrlom zagorskom mužu, kontroverznom Matiji Gupcu, vođi seljačke bune 1573. godine.

No mi skrećemo desno prema Zagrebu, Gubec bu pričekal …