Čitaonica | Meteorologija | Zanimljivosti

Uživate li i vi u babljem ljetu?

14.10.2017. | Đurđica Marković

Jesen, za mnoge najljepše godišnje doba, ovih nam dana daruje vrijeme za poželjeti. Noći i jutra su ugodno svježi, dani sunčani i topli, nerijetko i vrlo topli, i tek  nas jutarnje magle i sumaglice u unutrašnjosti zemlje podsjećaju da smo na prijelazu između ljeta i zime.

Ovakve lijepe, tople i suhe jesenske dane nazivamo babljim ljetom.  Razdoblje je to jeseni koje nastupa nakon astronomskog početka jeseni, no nakon što je već nastupilo razdoblje hladnijeg vremena. Karakteriziraju ga sunčani i ugodni, natprosječno topli dani, a u zraku je prisutna izmaglica. Vjetar je uglavnom slab i puše iz smjera juga. Noći su vedre i hladne. Bablje ljeto obično traje oko tjedan dana, no može trajati i duže. U nekim godinama se takav period ugodnog vremena javi i nekoliko puta tijekom jeseni, dok se drugih godina uopće ne javi.

Sinoptičke situacije koje favoriziraju pojavu natprosječno toplih jesenjih dana odlikuje polje visokog tlaka zraka, čiji se centar nalazi nad središnjom Europom (srednjoeuropske anticiklone) ili pak na jugoistoku kontinenta. S obzirom da se zrak oko središta visokog tlaka giba u smjeru kazaljki na satu, u naše krajeve tada pritječe topao zrak s juga. Taj topliji zrak je zapravo i uzrok natprosječno visokim temperaturama, naravno u kombinaciji sa još uvijek dovoljno dugim danima da dolazno Sunčevo zračenje zagrije Zemljinu površinu. Noći su vedre pa Zemlja gubi energiju zbog svog dugovalnog zračenja (oblačne noći su toplije jer jedan dio dugovalnog zračenja Zemlje apsorbiraju oblaci). Takvo blago razdoblje završi kad se pojavi sustav niskog tlaka zraka i hladna fronta prođe područjem.

Naziv pojave neki tumače češkim pojmom “babi leto”, kojim se naziva paučina koju u to doba pletu pauci, a ona, nošena vjetrom, leti po zraku i lijepi se za kosu, lice i ruke. Može ju se vidjeti i na drveću, travi i  živicama.  Ako se razdoblje lijepog jesenskog vremena javi potkraj rujna i u listopadu, ono se naziva i miholjskim ljetom, prema Sv. Mihaelu, čiji se blagdan obilježava 29. rujna. Ugodno i toplo razdoblje jeseni može se desiti i u studenom, a tada govorimo o martinjskom ljetu, prema Sv. Martinu (11. studenog).

Mnoge narodne poslovice se bave pretkazivanjem vremena. U doba kad nije bilo prognoze vremena kakvu danas poznajemo, narod je pratio promjene  vremena i povezivao ih sa datumima koji su se obilježavali svake godine – uglavnom sa svecima zaštitnicima. Takve prognoze, naravno, nisu pouzdane, no pokazuju želju običnog puka da pronađe uzorak po kojem se smjenjuju „lijepo“ i „ružno“ vrijeme, o kojem je uvelike ovisio život ljudi.  Donosimo vam neke poslovice pa i vi možete provjeriti točnost pučkih prognoza. Neke od izreka su slabije, a neke bolje poznate. Sakupio ih je i objavio poznati hrvtaski meteorolog Milan Sijerković.

Ako je uoči Miholja vedra noć, zima će imati veliku moć.

Ako na Miholje sjever vuče, veliku zimu i snijeg dovuče.

Kiša Miholja, do Božića blaga zima.

Če ptice ne odletiju pred Miholjem, pred Božićem bu zima.

Koliko ima mrazova prije Miholja, toliko ih bude poslije Jurjeva.

Kakši Egidi, takša bo jesen.

Kakvo vrijeme na Malu Gospu nastane, takvo rado još dva  mjeseca ostane.

Ako na Mateja sunce sja, naskoro lijepa jesen zasja.

Ako Mauricija sunce grije, po zimi oštar vjetar brije.

I za kraj, poslušajte “Miholjsko leto” Đorđa Balaševića