Čitaonica | Zanimljivosti

Efekt Nove Zemlje

06.02.2014. | Đurđica Marković

novaja1Efekt Nove Zemlje prvi je put zabilježen 1596. godine kad je Willem Barents plovio u potrazi za Sjevernim morskim putem (to je najkraći morski put između europskog dijela Rusije i Dalekog istoka). Njegov brod je zapeo u ledu kod Nove Zemlje sredinom srpnja i posada je morala prezimiti tamo. U siječnju su ugledali treperavo Sunce na horizontu i poveselili se danu međutim, nakon nekog kratkog vremena Sunce je opet nestalo i prošla su još puna 2 tjedna prije nego je ponovno izašlo. Taj događaj je objašnjen tek u 20. stoljeću i nazvan je Novaja Zemlja efekt.

novaja2

Što se dogodilo? Kao i gornji miraž, ovaj efekt se može očekivati u polarnim krajevima gdje imamo velike površine prekrivene snijegom, ledom ili hladnom vodom i relativno uniformnu raspodjelu niske temperature pri tlu. Ako se temperatura s visinom povećava, zrake svjetlosti će se lomiti prema površini a ako vertikalni temperaturni gradijent iznosi točno 11°C/100m zrake se svijaju tako da taman prate zakrivljenost Zemlje. Za svakih 111.12 km što zrake putuju paralelno s površinom Zemlje Sunce se čini 1° više na horizontu.
Dok su trajali povoljni atmosferski uvjeti Barentsova posada je gledala u Sunce koje je bilo nekoliko stupnjeva ispod horizonta, a kad su se uvjeti promijenili Sunčeve zrake više nisu dopirale do njih i morali su čekati pravi izlazak Sunca.