Čitaonica | Zanimljivosti

Je li moguće „ugasiti“ hladnoću!?

25.02.2013. | Đurđica Marković

hladnoća

Ne znam za vas, no ja sam nebrojeno puta pomislila kako bi divno bilo imati čarobni gumb, čijim bi se laganim pritiskom „ugasila“ hladnoća. Kad mi ne bi bilo hladno, ne bi mi smetao ni snijeg, niti led, a zima bi mi bila manje mrska.

Čini se da ta ideja nije strana niti znanstvenicima, što potvrđuje vijest objavljena na znanost.geek,hr-u, a u kojoj stoji da su neuroznanstvenici sa Sveučilišta South California uspjeli uspješno kontrolirati osjećaj hladnoće. Kako? Ponajprije identificiranjem osjetilne mreže neurona u koži zbog kojih osjećamo hladnoću.

Ipak, moramo podsjetiti da osjet hladnoće, kao i onaj topline i bola, nije nevažan za čovjeka, već naprotiv, iznimno važan, jer nas štiti.

Budu li jednog dana izmišljene čarobne pilule koje će umanjiti osjećaj hladnoće, nećemo ih moći samo popiti i išetati na silne zimske minuse!

David McKemy, asistent neurobiologije na USC-u, sa svojim je timom došao do zanimljivog otkrića. Naime, uspjeli su na miševima selektivno „ugasiti“ sposobnost da osjete hladnoću. Iako su postigli da ne osjećaju hladnoću, osjet topline i dodira je i dalje bio prisutan.

U prethodnom radu, McKemy je otkrio poveznicu osjeta hladnoće i proteina TRPM8, senzora za nisku temperaturu u neuronima u koži.
U posljednjem istraživanju uspjeli su izolirati neurone koji vrše istiskivanje TRPM8 proteina, što im je omogućilo da testiraju način na koji te stanice obavljaju svoju funkciju.

Koristeći se posebnim software-om za praćenje reakcija kod miševa testirali su dvije skupine, normalne miševe i one kojima su izolirali ciljane neurone. Testiranje su proveli na površini koja se sastojala od zona s različitim temperaturama od 0 do 50 Celzijevih stupnjeva. Miševi su se mogli slobodno kretati po površini.
Znanstvenici su uočili da miševi koji imaju izolirane TRPM8 neurone ne osjećaju hladnoću, no i dalje reagiraju na toplinu. Kontrolna skupina miševa se većinom zadržavala na dijelu koji je imao oko 30 Celzijevih stupnjeva i izbjegavali su hladnija i toplija područja. Miševi bez osjeta za hladno su izbjegavali vruće dijelove dok im hladni dijelovi nisu smetali iako bi bili bolni i potencijalno opasni za njih.

U testiranju snage hvata, osjeta dodira i koordinacije kao što je održavanje ravnoteže na štapu dok se on rotira, nije uočena razlika između kontrolne skupine miševa i one skupine koja nema neurone koji vrše istiskivanje TRPM8 proteina.

Znanstvenici se nadaju da će boljim razumijevanjem načina na koji osjećamo hladnoću, toplinu i bol, uspjeti razviti tretmane koji bi bili bezbolni i pomogli pacijentima da što lakše podnose liječenje.

„Problem s ublaživačima boli jest taj da oni samo smanjuju upalu, koja može biti samo jedan od razloga boli. Ponekad nam u potpunosti oduzmu osjet, što često nije poželjno. Jedan od naših ciljeva je napraviti put lijekovima koji će moći utjecati na točno određeni osjet boli, bez da čine pacijente potpuno utrnulima“, zaključio je McKemy.