Čitaonica | Zanimljivosti

Kakvo je vrijeme na Marsu

28.02.2011. | Đurđica Marković

Četvrta planeta od Sunca je Mars. Ima vrlo tanku atmosferu koja se sastoji uglavnom od ugljik dioksida, a u tragovima ima i kisika te vodene pare. Atmosfera je puna zrnaca prašine i stoga nam se Mars čini žutosmeđ.
Iako je Mars puno manji od Zemlje i udaljeniji od Sunca, nama je zanimljiv jer ima nekih sličnosti sa Zemljom, posebno u godišnjim dobima, polarnim kapama i postojanju atmosfere. No glavna različitost je nedostatak tekuće vode koja ima veliki toplinski kapacitet i onemogućava brzo zagrijavanje i hlađenje površine.

Tlak na površini Marsa je samo 600 Pa, što je u usporedbi s tlakom na Zemlji koji iznosi 101000 Pa, vrlo malo. Dakle, da se popnemo na 35 km iznad površine Zemlje, imali bismo tlak sličan onome na Marsu. Tlak varira od 30 Pa na vrhu planine do 1155 Pa na dnu kratera.

Mars ima godišnja doba! Jedna godina na Marsu traje zemljanih 687 dana i ima 3 godišnja doba. Temperature na Marsu variraju od -143°C tijekom polarnih zima, do +27 tijekom ljeta, a srednja temperatura iznosi -55°C. Velika razlika u temperaturi između ljeta i zime posljedica je vrlo tanke atmosfere koja ne može pohraniti sunčevu energiju. Ljetne temperature su više na južnoj polutci nego na sjevernoj, jer je Mars najbliže Suncu tijekom ljeta na južnoj polutci. Iako temperatura na Marsu može doseći vrijednosti iznad 0°C, tlak je daleko ispod trojne točke za vodu pa voda ne može postojati u tekućem stanju, osim možda u krateru gdje je tlak 1155 Pa.

Polarne kape na sjeveru i jugu se većinom sastoje od vodenog leda. Tijekom zime polovi su u mraku i temperatura se toliko spusti da se većina ugljik dioksida iz atmosfere kondenzira i taloži na polove. Na sjevernom polu se kondenzira do 1 metar debeo sloj ugljik dioksida (suhi led) dok je na južnom polu taj sloj permanentan i debeo je 8 metara. Kada Sunce ponovno obasja polove, jak vjetar (400km/h) raznese ugljik dioksid natrag po atmosferi, ali s njime i vodene kristaliće od kojih nastaju oblaci slični cirusima.

Mars ima najveće pješčane oluje u Sunčevom sustavu, mogu biti malih razmjera lokalno nad nekim područjem pa do gigantske pojave koja zahvaća cijeli planet. Pojavljuju se kad je Mars najbliže Suncu te se pokazalo da uzrokuju rast globalne temperature. Pješčane oluje podignu zrnca prašine oko kojih se mogu formirati oblaci sastavljeni su od CO2. Oblaci su vrlo tanki i mogu se vidjeti samo noću dok reflektiraju Sunčeve zrake, slično kao zemaljski.

Na Marsu postoji smorac i kopnenjak, ali ne u doslovnom smislu jer nema mora, strujanje se javlja zbog diferencijalnog zagrijavanja dijelova površine. Na malim geografskim širinama dominira Hadleyjeva ćelija, poznata i nama na Zemlji, koja producira pasate, dok se u većim širinama javljaju područja niskog i visokog tlaka slična zemaljskim ciklonama. Na Marsu ne pada kiša, no postoji teorija o snijegu od kristalića ugljičnog dioksida.

Temperatura i opća cirkulacija na Marsu variraju iz godine u godinu. No čini se da vrijeme na Marsu ima veću vjerojatnost ponavljanja nego na Zemlji, dakle, ako se neki meteorološki događaj dogodi u određenom dijelu godine, velika je vjerojatnost da će se isti takav događaj dogoditi sljedeće godine u manje-više isto vrijeme. Kako bi samo bilo lijepo  prognozirati vrijeme na Marsu!