Mijenja li se klima pred našim očima?
24.08.2012. | Đurđica Marković
Iako je kolovoz u našoj zemlji poznato topao i vruć mjesec, ovogodišnji ipak prelazi granice uobičajenog. I dok na našem dijelu zemaljske kugle vraške vrućine ne popuštaju, situacija u nekim drugim dijelovima svijeta posve je drugačija. Tako je u Moskvi, primjerice, ovih dana izmjereno tek 15˚C, što je najniža kolovoška temperatura izmjerena u ruskoj metropoli u posljednjih 35 godina.
Ono što je posebno zabrinjavajuće jest činjenica da se sve brže topi led na Arktiku. Prema pisanju dnevnik.hr-a, u samo jednom danu otopi se oko 100 tisuća četvornih kilometara leda, što je površina gotovo dvostruko veća od Hrvatske. Procjene stručnjaka govore da bi površina arktičkog leda do kraja kolovoza mogla biti najmanja u povijesti.
Ne dođe li do značajnije promjene u ovakvom trendu, klimatolozi očekuju da će do početka 22. stoljeća ledeni pokrov na sjevernom polu potpuno nestati.
Otapanjem leda raste razina i temperatura oceana. Istovremeno padaju vodostaji rijeka. Ovih dana rijeka Sava ima rekordno nizak vodostaj, nekim njenim dijelovima moguće je hodati. U posljednjih tridesetak godina prosječni je vodostaj pao između 50 i 100 centimetara, dok je trenutni niži za pola do gotovo pet metara.
Klimatolog DHMZ-a, dr. Pandžić kaže: „U nekoliko zadnjih ljetnih razdoblja došlo je do priličnog porasta temperature, što ne znači da u idućih nekoliko ljeta možda neće doći do određenog pada temperature zraka, ali teško je to predvidjeti.“
Ekstremno toplom ovogodišnjem kolovozu prethodio je i rekordno topao srpanj, kada su temperature bile za 2 do 3 stupnja više u odnosu na one izmjerene proteklih 60 godina. Kao posljedica visokih temperatura i male količine oborina, cijela Hrvatska pogođena je velikom sušom.
U našim područjima, osobito u panonskim nizinama, suše se javljaju svakih dvije do pet godina, no posljednjih godina njihova je pojava sve učestalija.
Promijenila se je i situacija s vjetrovima. Vlažan zrak s Atlantika sve teže prelazi Alpe, a sprečavaju ga snažne jugozapadne struje iz Afrike. Posljedica su poplave u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, dok naša zemlje u isto vrijeme trpi od suše.