Čitaonica | Zanimljivosti

Novi misterij Venerine atmosfere

23.01.2017. | Nebojša Subanović

Što se tiče znanstvenog interesa, Venera pomalo gubi bitku s Marsom. Venerina atmosfera poprilično se razlikuje od Zemljine.

Čak 96,5% volumnog udjela otpada na ugljični dioksid koji u Venerinoj atmosferi stvara efekt staklenika – služi kao vrlo moćan rezervoar topline.
Stoga je temperatura na površini Venere oko 460°C. Za usporedbu, olovo se tali na 327°C, a cink na 419°C. Tlak pri površini je oko 92.000 hPa, kao na dubini od 900 m u nekom zemaljskom oceanu. Brzine vjetrova pri površini ne prelaze 5 km/h dok su na visinama iznad 50 km oko 360 km/h.

Kad se sve to uzme u obzir, sva je prilika da ljudska noga nikada neće stupiti na njeno tlo. No gotovo svaka letjelica upućena ka Veneri znanstvenom svijetu donese neko novo iznenađenje. Tako je bilo i s japanskom letjelicom Akatsuki.

Kad je ušla u Venerinu orbitu, planeta joj se doslovno osmjehnula! Naime, na infracrvenim fotografijama iz vruće i guste atmosfere našeg susjeda „izronio“ je gigantski val!

Proteže se preko ekvatora od sjevernog do južnog pola. Dugačak je gotovo 10.000 kilometara i s temperaturom od oko 500°C nešto je topliji od okolne atmosfere. I sve ostalo je misterija.

Tetsuya Fukuhara s Univerziteta Rikkyo u Tokiju i njegove kolege smatraju kako bi to mogao biti stacionarni gravitacioni val stvoren između dva sloja atmosfere različite gustoće ili možda uzrokovan planinama na Venerinoj površini. Slične pojave, ali na puno manjoj skali, redovita su pojava u Zemljinoj atmosferi. Međutim, istraživači tvrde kako iz konvencionalnog poznavanja Venerine atmosfere i postojećih numeričkih modela proizlazi da je pojava planinskih valova poprilično teška.

I tako pojava i dalje ostaje misterija, a po svemu sudeći će ostati još dugo jer je NASA odlučila financirati misiju za istraživanje asteroida, a ni centa za Veneru.