Pelud – neprijatelj oko nas
09.05.2012. | Đurđica Marković
Cijelog života obožavali ste proljeće, no već duže vrijeme dolaskom vašeg omiljenog godišnjeg doba vaš život postaje pakao. Oči koje neprestano suze i peku, nos koji curi, podražaj na kašalj koji nikako da zaustavite, samo su neke od tegoba s kojima se borite i zbog kojih biste najradije preskočili idućih nekoliko mjeseci. Znate o čemu govorim, zar ne! I vi spadate u masu ljudi koji se dolaskom proljeća počinju boriti s alergijama.
Alergijske bolesti spadaju u najraširenije bolesti današnjice. Alergija ili preosjetljivost je neuobičajena i prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite čimbenike okoliša. U novije vrijeme, osobito u urbanim sredinama, najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava je pelud. Iako sama pelud čini mali dio od ukupnog broja čestica u atmosferi, ona je najsnažniji prirodni alergen.
Peludne alergije pojavljuju se periodički, vezano uz vrijeme pojavljivanja određene vrste peludi u zraku. Vrste i koncentracije peludi u zraku ovise o geografsko-klimatskom području, vegetaciji tog područja i meteorološkim prilikama.
Važno je napomenuti da sve vrste peludi nisu jednako alergene. Da bi pojedina biljna vrsta bila alergena mora ispunjavati tri uvjeta:
- oprašivanje vjetrom,
- proizvodnja peludi u ogromnim količinama te
- postojanje alergenih spojeva koji će u doticaju sa sluznicom izazvati alergijsku reakciju.
Jako alergena vrsta unutar peludi drveća uključuje pelud lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelud pelina i ambrozije te pelud trava. Već 12 peludnih zrnaca lijeske (Corylus sp.) i pelina (Artemisia sp.), 20- 30 zrnaca ambrozije (Ambrosia sp.), 30 zrnaca breze (Betula sp.) i trava (Poaceae) te 50 zrnaca johe (Alnus sp.) u metru kubičnomzraka uzrokuju pojavu alergije, pri čemu treba napomenuti da koncentracije peludi breze, ambrozije, johe i lijeske na vrhuncu svoje polinacijske sezone mogu doseći i nekoliko tisuća peludnih zrnaca po metru kubičnomzraka.
Određivanjem broja peludnih zrnaca i determiniranjem vrste peludi prati se dinamika pojavljivanja pojedine vrste, što je temelj na kojemu se baziraju dnevna izvješća, peludna prognoza te izrada peludnog kalendara.
Osnovna svrha peludne prognoze je pružanje informacija o prisutnosti pojedinih peludnih alergena ovisno o meteorološkim prilikama (3-4 dana), što osjetljivim osobama omogućuje prevenciju pojave simptoma te planiranje aktivnosti i putovanja.
Osobama alergičnim na pelud savjetuje se:
• informirati se o kretanjima peludnih alergena (pratiti peludnu prognozu)
• izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena
• za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
• nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću
• ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi
• prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće polinacije
• nositi sunčane naočale i šešire tijekom dana
• četkati i prati kućne ljubimce
• boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
• uzimati redovito terapiju propisanu od liječnik