Čitaonica | Zanimljivosti

Prijetnja prirodnim resursima zemalja zapadnog Balkana

24.09.2013. | Đurđica Marković

plantaze mandarina u Neretvanskoj dolini

Prema ocjeni WWF-a, vodeće svjetske organizacije za zaštitu okoliša, planirana izgradnja više od 500 hidroelektrana u regiji Dinarskog luka, ozbiljno će ugroziti biološku raznolikost zapadnog Balkana.

Vodeća svjetska organizacije za zaštitu okoliša, WWF, upozorila je da će planirana izgradnja više od 500 novih hidroelektrana u regiji Dinarskog luka, a koja se proteže na oko 100.000 kvadratnih kilometara na prostoru između Slovenije i Albanije, ugroziti bogatu biološku raznolikost zapadnog Balkana i, kako ističu, nekoliko iznimno vrijednih prirodnih područja. Radi se ponejprije o Parku prirode Hutovo blato u Bosni i Hercegovini, delti rijeke Neretve u Hrvatskoj, rijeka Morače i Tare u Crnoj Gori, a time i o Skadarskom jezeru, najvećem jezeru na Balkanskom poluotoku, smještenom na granici između Crne Gore i Albanije, izvještava novinar agencije Anadolija.

Zato je WWF-ov Mediteranski program sa sjedištem u Rimu pokrenuo inicijativu za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku kroz koju želi zaštiti najvažnija močvarna staništa, jezera i rijeke Dinarskog luka.

Ovi prirodni resursi, tvrde u WWF, zbog svoje bogate biološke raznolikosti spadaju u 200 najvažnijih ekoregija u svijetu. To je “centar biološke raznolikosti u Europi” s velikim brojem endemskih vrsta riba i gmazova.

Prema riječima Bojana Stojanovića iz sektora za pitanje voda WWF-a, iako su formalno pod zaštitom, različiti pritisci od manjka vode, hidroenergetskih zahvata, onečišćenja, krivolova, manjka financija i lošeg upravljanja, doveli su u pitanje njihov dugoročni opstanak. S opasnostima koje prijete “slatkovodnim biserima Dinarskom luku” upoznali su i europsku javnost.

“Dinarski luk je europski “hotspot” endemskih slatkovodnih biljnih i životinjskih vrsta. Rijeke i močvarna područja, od kojih je 30 posto još uvijek gotovo netaknutih i u dobrom ekološkom stanju, od ključnog su značenja za ljude i prirodu – filtriraju vodu, nude prirodnu zaštitu od poplava, daju prirodne resurse i pružaju bogata staništa za ptice i ribe. Ovo rijetko naslijeđe mora biti zaštićeno od neodrživog razvoja”, govori Stojanović za agenciju Anadolija.

Irma Popović-Dujmović iz WWF-ovog Mediteranskog programa istaknula je da mediteranske močvare kao što su Hutovo blato, delta Neretve te Skadarsko jezero predstavljaju “srce života u Dinarskom luku” te pružaju idealne uvjete za brojne životinjske i biljne vrste koje ondje žive ili prezimljavaju.

Podsjećaju da je šira regija delte Neretve, koja obuhvaća Hutovo blato u BiH i deltu Neretve u Hrvatskoj, dom za 150 vrsta riba, od kojih je čak devet endemskih, a u cijelom ovom području dosad je identificirano najmanje 300 vrsta ptica. Močvare su ključne i za ptice selice, koje se tu zaustavljaju u vrijeme migracija kako bi se odmorile i nahranile.

“Razvojem hidroenergije na rijekama Neretvi i Trebišnjici u ’60-tim godinama prošlog stoljeća i izgradnjom 11 hidroelektrana došlo je do drastičnih promjena u slivu rijeke Neretve. Park prirode Hutovo Blato, močvarno područje od iznimne vrijednosti u BiH, zaštićeno  Ramsarskom konvencijom, već je pod velikim  pritiskom zbog nedostatka vode uzrokovanim postojećim sistemom hidroelektrana u slivu Neretve i Trebišnjice i preusmjeravanjem vode. Tako je danas očuvana samo jedna trećina njegove izvorne površine, dok će projektom “Gornji Horizonti” s četiri nove hidroelektrane biti preusmjerene dodatne količine vode iz sliva Neretve i Trebišnjice prema Dubrovniku i tamošnjoj hidroelektrani”, podsjeća Stojanović.

delta_neretve_google_maps

Suša i nestanak poljoprivrede

Njegov kolega Zoran Mateljak iz WWF-ovog ureda u Mostaru navodi da je problematično to što projekt “Gornji Horizonti” ne predviđa mjere za osiguranje dovoljne količine vode za različite korisnike u donjem toku.

“Posljedica bi moglo biti dodatno zaslanjenje delte i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, ali i presušivanje močvara i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – Parka prirode Hutovo Blato”, upozorio je Zoran Mateljak.

Nadalje, iz WWF navode da u Crnoj Gori postoji veliki politički pritisak kako bi bila izgrađena hidroelektrana na Morači, najznačajnijoj rijeci u toj zemlji poslije Tare i jednoj od nekoliko preostalih slobodno tekućih rijeka u Europi.

Morača je, podsjećaju, i najveća pritoka Skadarskog jezera, najvećeg jezera na Balkanu i jednog od posljednjih močvarnih staništa na Jadranskoj obali u kojem godišnje prezimljava i do 150 tisuća migracijskih ptica.

“Hidrocentrale na Morači baziraju se na planovima starim 40 godina koji, ako se realiziraju u trenutnom obliku, mogu dovesti prirodu, ljude i ekonomiju pod ozbiljan rizik. Izgradnjom vodnih akumulacija ozbiljno bi ugrozili lokalne ljude, poplavili vrstu značajnih kulturno-historijskih spomenika te ugrozili biosferu Skadarskog jezera, koje dobiva 60 posto vodenog kapaciteta od strane Morače”, naglasila je Nataša Kovačević iz organizacije Green Home, Crna Gora, te dodala: “I lokalna ribarska industrija dobila bi težak udarac, po našim izračunima čak 1,5 milijuna eura godišnje zbog manjeg ulova, a upitna je i sama isplativost hidrocentrala, što je pokazao i rezultat tendera prošle godine, na koji se nije prijavio nijedan investitor.”

Ističe se da močvare kao što su Hutovo blato i Skadarsko jezero nisu samo izuzetno važni prirodni rezervati, već da igraju vrlo važnu ulogu za lokalne zajednice nudeći zaštitu od poplava u nizvodnim područjima, pročišćavajući vodu i osiguravajući prihode lokalnom stanovništvu.

Uništenje manastira, crkava, kula i starih gradova

“Pored ugrožavanja prirodnih resursa lokalno stanovništvo brine i zbog mogućeg uništenja kulturno-povijesnih spomenika (manastiri, crkve, kule i gradovi) koje su tu gradile civilizacije od Rimljana nadalje”, upozoreno je.

Usprkos procesu približavanja standardima Europske unije, u WWF-u ističu da je proizvodnja energije na Balkanu u stvarnosti daleko od održive i transparentne.

“Postoje dobri primjeri koje možemo slijediti kako bi spriječiti dodatnu štetu koju bi loše planirani hidroenergetski projekti nanijeli najznačajnijim slatkovodnim ekosustavima u regiji Dinarskog luka. Poštovanje Europskih direktiva, uvažavanje znanstvenih saznanja i implementiranje modernih pristupa održive hidroenergije znatno bi smanjilo negativne utjecaje hidroenergije a u isto vrijeme omogućilo očuvanje ovog iznimnog europskog prirodnog nasljeđa”, zaključio je Bojan Stojanović.

Izvor: Index.hr