Čitaonica | U korak s vremenom | Zanimljivosti

Proljetne alergije i kako što bezbolnije izaći s njima na kraj

29.03.2019. | Đurđica Marković

proljetne alergije

Na spomen proljeća većina nas pomisli na rascvjetale magnolije i voćke, na zlatnu kišu i travnjake pune tratinčica i zlatnih maslačaka, te na tople sunčane dane. No, dolaskom proljeća, za mnoge počinju i teškoće s kojima nije jednostavno izaći na kraj.

Naravno, riječ je o alergijama i poteškoćama s kojima se suočavaju alergičari dolaskom proljeća.   Da su alergije velik problem govori i činjenica da se alergijske bolesti ubrajaju među najraširenije bolesti današnjice.

Krenut ćemo s definicijom alergije koja kaže da je „alergija ili preosjetljivost neuobičajena i prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite čimbenike okoliša.“

U novije vrijeme, posebice u gradovima, najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava predstavlja pelud koja čini mali dio od ukupnog broja čestica u atmosferi, ali je ujedno i najsnažniji prirodni alergen.

Karakteristika peludnih alergija je njihovo periodično pojavljivanje, vezano uz sezonu pojavljivanja određene vrste peludi u zraku. Vrste i koncentracije peludi u zraku ovise o geografsko-klimatskom području, vegetaciji tog područja i meteorološkim prilikama.

Sve vrste peludi nisu jednako alergene. Da bi pojedina biljna vrsta bila alergena mora ispunjavati tri uvjeta:

–      oprašivanje vjetrom,

–      proizvodnja peludi u ogromnim količinama

–      postojanje alergenih spojeva koji će u doticaju sa sluznicom izazvati alergijsku reakciju.

Jako alergena vrsta unutar peludi drveća uključuje pelud lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelud pelina i ambrozije te pelud trava. Već 12 peludnih zrnaca lijeske (Corylus sp.) i pelina (Artemisia sp.), 20 – 30 zrnaca ambrozije (Ambrosia sp.), 30 zrnaca breze (Betula sp.) i trava (Poaceae) te 50 zrnaca johe (Alnus sp.) u m3 zraka uzrokuju pojavu alergije. Koncentracije peludi breze, ambrozije, johe i lijeske na vrhuncu svoje polinacijske sezone mogu doseći i nekoliko tisuća peludnih zrnaca po m3 zraka.

Određivanjem broja peludnih zrnaca u m3 zraka po danu i determiniranjem vrste peludi pratimo dinamiku pojavljivanja pojedine vrste na temelju čega se baziraju dnevna izvješća, peludna prognoza i izrada peludnog kalendara.

Osnovna svrha peludne prognoze je pružanje informacija građanima o prisutnosti pojedinih peludnih alergena ovisno o meteorološkim prilikama (3-4 dana), što osjetljivim osobama omogućuje prevenciju pojave simptoma te planiranje aktivnosti i putovanja. U Hrvatskoj razlikujemo dva klimatska područja: kontinentalno i mediteransko sa svojom specifičnom vegetacijom.

Što je uopće alergija? To je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što je pelud. Dodir s takvim tvarima (alergenima) uzrokuje stvaranje specifičnih protutijela koji potiču otpuštanje upalnih tvari, uključujući histamin iz upalnih stanica koje se nalaze u sluznici vjeđa i dišnog sustava.

Najčešći simptomi alergija:

• šmrcanje i začepljen nos
• suzenje očiju
• škakljanje u grlu
• nedostatak daha i otežano disanje
• kihanje
• kašljanje
• promuklost
• svrbež očiju, nosa i grla
• alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi
• upala očnih kapaka (konjunktivitis)
• crvene i otečene oči
• kožni ekcemi
• povraćanje
• dijareja

Savjeti za  alergične osobe

• informirati se o kretanjima peludnih alergena (pratiti peludnu prognozu)

• izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena

• za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže

• nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću

• ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi

• prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće polinacije

• nositi sunčane naočale i šešire tijekom dana

• četkati i prati kućne ljubimce

• boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima

• uzimati redovito terapiju propisanu od liječnika.

Kako ublažiti simptome alergije?

–       antihistaminicima (učinkoviti su protiv kihanja, začepljenog nosa, svrbeža očiju i grla. Blokiraju učinak histamina koji je odgovoran za razvoj alergijskih simptoma. Neki uzrokuju pospanost, o čemu posebno trebaju voditi računa vozači;

–       dekongestivima (smanjuju začepljenost i otjecanje nosne sluznice, dišni put čine prohodnijim pa time olakšavaju disanje);

–       korištenjem nosnih sprejeva (postoje različiti oblici sprejeva: kortikosteroidni sprej, dinatrij-kromoglikatni, dekongestivni sprej i fiziološka otopina; dostupni su u slobodnoj prodaji i na recept);

–       hiposenzibilizacijom (imunoterapija u kojoj se injekcijama, koje se daju jednom tjedno,  u tijelo unose male količine alergena. Nakon nekoliko injekcija, tijelo stvara toleranciju na alergen. Toleranciju je potrebno održavati, zbog čega se injekcije alergena daju jednom mjesečno kroz nekoliko godina).

hiposenzibilizacija