Čitaonica | U korak s vremenom | Zanimljivosti

Umjetno djelovanje na vrijeme – od stvarnosti preko mašte do teorija urote

14.03.2017. | Nebojša Subanović

Jedna od rijetkih stvari koja djeluje na ljudski život, a kojom ljudi još nisu ovladali, je vrijeme. Teško je zamisliti neku ljudsku djelatnost koja barem malim dijelom ne ovisi o ćudima vremena.

I teško da je moguće zamisliti veću ljudsku frustraciju od nemogućnosti kontroliranja vremenskih prilika!

Koliko god razumijemo vremenske prilike, fiziku atmosfere, još uvijek stojimo nemoćni pred njom i jedino što smo u stanju je prilagođavati se. No, je li to baš posve istinito? Zar smo baš stvarno toliko nemoćni? Ili možda nismo? Radimo li nešto po tom pitanju? Ako radimo, znamo li što radimo? Jesmo li svjesni mogućih posljedica?

Stvarnost

Umjetno djelovanje na vrijeme bi mogli podijeliti na dvije osnovne kategorije. Prvoj je trajanje utjecaja, ono može biti dugotrajno, pa kažemo da time djelujemo na klimu i kratkotrajno pa je to onda utjecaj na vrijeme. Druga je podjela na namjerno i nenamjerno djelovanje. I kod namjernog i nenamjernog djelovanja ostaju ista pitanja: znamo li što radimo i jesmo li svjesni mogućih posljedica?

Nenamjerni utjecaji

Nenamjerni utjecaji su obično dugotrajni i ostavljaju tragove na klimi nekog područja. Najčešći način djelovanja je promjenom Zemljina pokrova. Jedan od prvih poznatih i znanstveno opisanih, drastičnih utjecaja na klimu nekog kraja promjenom pokrova zbio se na Centralno-američkoj visoravni.

Do početka 20. stoljeća centralno-američka visoravan bilo je područje plodnih stepa kojima su tumarala krda bizona.

No, industrijalizacijom poljoprivrede i uvođenjem mehanizacije u obradu zemlje, ljudi su plodne travnjake zamijenili nepreglednim poljima usjeva, uglavnom kukuruza i žita. Intenzivnom poljoprivredom i obradom tla, te zamjenom biljnog pokrova, tlo je postalo rahlo, brže se sušilo i jače zagrijavalo. Jače zagrijavanje tla imalo je za posljedicu jače zagrijavanje atmosfere te promjenu globalne cirkulacije nad Sjevernoameričkim kontinentom. Nad centralno-američku visoravan počelo je dolaziti sve manje vlažnog i nestabilnog zraka, oborina je bilo sve manje i tijekom 5-6 godina, od 1934 do 1940 veliki dio područja se pretvorio u pravu pustinju sa svim njenim obilježjima uključujući i pješčane oluje!

To je rezultiralo propadanjem mnogih farmi i migracijom ljudi u velike gradove što je, u konačnici, rezultiralo velikom ekonomskom krizom, slomom na Wall streetu, po nekim analitičarima i 2. svjetskim ratom.

Danas:

Drugi drastičan primjer je nekontrolirano krčenje Amazonske kišne šume.

Ovo:

se pretvrara u ovo:

I o tome se uglavnom šuti….

Drugi način dugotrajnog i nenamjernog djelovanja na vrijeme, odnosno klimu, je onečišćavanjem same atmosfere. Često atmosferu doživljavamo kao smetlište za razni plinoviti i prašinasti otpad s kojim ne znamo što bi ili nam se time ne da baviti. Najlakše ga je ispustiti u atmosferu…

Ono što ispuštamo u atmosferu koji puta ne mora biti opasno samo po sebi, kao na primjer tragovi letenja, načinjeni od kristalića vodenog leda, ali može utjecati na klimu nekog područja ili klimu planete.

Količina tragova letenja je danas tolika da postoji sasvim opravdana bojazan kako utječu na insolaciju te time i zagrijavanje planete.

Još nije posve jasno koliko i kako izbacivanje polutanata (industrija, promet, grijanje) utječe na klimu jer su njihovi utjecaji višestruki:
• Upijaju sunčevu energiju te dodatno zagrijavaju atmosferu
• Zasjenjuju podlogu te smanjuju zagrijavanje tla, a time i atmosfere
• Ako su higroskopni omogućuju stvaranje više oblaka i oborina te time hlade atmosferu

Utjecaj tragova letenja je također kontroverzan jer danju smanjuju insolaciju, a noću smanjuju radijacijsko ohlađivanje. Za vrijeme trodnevne blokade zračnog prometa nad USA nakon napada od 11.rujna, uočen je porast dnevnog raspona temperature od 1,1°C u usporedbi s periodom 1971-2000.

Treći utjecaj je ispuštanje takozvanih stakleničkih plinova, uglavnom se radi o ugljičnom dioksidu te manje metanu, iako je metan oko 20 puta jači staklenički plin od ugljičnog dioksida.

Ljudsko društvo sa svom svojom aktivnošću sudjeluje u ukupnom prometu CO2 s udjelom manjim od 5%.

U nastavku:
Namjerni utjecaji na vrijeme.