Čitaonica | Zanimljivosti

Utjecaj zagrijavanja svjetskih oceana na globalne klimatske prilike

17.06.2014. | Đurđica Marković

Jučer je na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Marčelja odžao predavanje o utjecaju zagrijavanja svjetskih oceana na globalne klimatske prilike.

IFProfesor Marčelja je završio studij fizike u Zagrebu, doktorirao na Sveučilištu Rochester u SAD-u, a postdoktorat odradio na Sveučilištu Utah u Salt Lake Cityju. Četvrt stoljeća je radio na ANU (Australian National University) u Canberri, od 2001. do 2004. je bio ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, a predavao je i na Sveučilištu u Splitu. Član je Australske akademije znanosti. Sada je u mirovini, ali i dalje nastavlja s istraživanjima.

Relativno nedavno se počeo baviti klimatologijom ali već mu je prva publikacija uvrštena u 5. izvještaj Međuvladina panela za klimatske promjene.

Zašto je zastalo globalno zagrijavanje?

Warming_since_1880_yearly
Slika: wikipedia

To je vruća tema u klimatologiji. Zagrijavanje samo po sebi nije stalo ali je došlo do sporijeg rasta temperature zraka pri tlu u zadnjih desetak, petnaest godina. To usporenje se povezuje s jačanjem pacifičkih vjetrova ili pacifičkom dekadnom oscilacijom ali uzrok još uvijek nije pronađen.

Prije otprilike deset godina pokrenut je sustav plutajućih mjernih stanica u svjetskim oceanima, nazvan ARGO. Sada oko 3000 Argo stanica svakodnevno šalje podatke o promjenama temperature oceana do dubine od 2000 m. Mjerenja temperature na dubinama većim od 2 km su rijetka. Podaci iz tog sustava koriste se za istraživanja promjena temperature u oceanima.

statusbig
Slika: ARGO

Termohalina cirkulacija opisuje struje poniranja i uviranja koje miješaju površinske i duboke vode. U tom procesu toplina se s površine prenosi u dublje slojeve oceana koji se vrlo sporo zagrijavaju i usporavaju globalne promjene. Većina znanstvenika vjeruje da je upravo povećani unos topline u oceane razlog za zastoj u zagrijavanju.

Kopno se brže zagrijava od mora, ali nakon nekog vremena, zbog jako velikih razlika se počinje pojačavati prijenos topline s kopna u ocean i to sve dok se razlika u zagrijavanju ne izjednači. Zagrijavanje kopna, dakle, nije stalo; ono se nastavlja, ali manjom brzinom dok sve veća količina topline ulazi u oceane.