Čitaonica | Zanimljivosti

Vremenski uvjeti na Veneri

28.02.2011. | Đurđica Marković

Venera je druga planeta od Sunca i najtoplija  u Sunčevom sustavu!
Atmosfera joj je vrlo debela i većinom sastavljena od ugljik dioksida i male količine dušika. Tlak na površini Venere je 92 puta veći od tlaka na površini Zemlje, tj. kao da se nalazimo 910 metara pod morem. Na površini Venere je tlak toliko visok da ugljik dioksid više nije plin nego tekućina.
Oblačni sloj koji obavija Veneru je sastavljen od sumpor dioksida i kapljica sumporne kiseline te u kombinaciji sa debelom atmosferom producira najjači efekt staklenika u Sunčevom sustavu. U tom oblačnom sloju vidljivost je svega 3 kilometra, a iz oblaka je zamijećeno i sijevanje.

S obzirom da je atmosfera jako debela, pohranjuje toplinu pa temperature jako malo variraju, kreću se od 450 do 480°C. Jedina značajna varijacija temperature je ona po visini. Na visini od 50 do 65 kilometara iznad površine tlak i temperatura su najsličniji onima na Zemlji.

Vjetar na površini je slab, svega nekoliko kilometara na sat, no prenosi prašinu i kamenčiće po površini. Ako ne zbog vrućine, onda zbog gustoće atmosfere i vjetra, ljudima bi bilo vrlo teško b hodati  površininom Venere. Iznad oblačnog sloja puše jak vjetar (300km/h) te obiđe cijelu Veneru u 5 dana, dakle cijela atmosfera se vrti oko planete i obiđe ju za pet (5) dana. Vjetar je zonalan i puše u suprotnom smjeru od rotacije Venere. Najjači je na 50 ili manje stupnjeva geografske širine, dok se prema polovima naglo smanjuje. I Venera ima svoju Hadleyjevu ćeliju. Meridionalno strujanje je puno slabije od zonalnog no funkcionira isto kao i na Zemlji, topli zrak se diže nad ekvatorom i struji iznad oblaka prema polovima, na polovima tone te se ispod oblaka vraća prema ekvatoru.

Istraživanja su pokazala da je atmosfera Venere prije nekoliko milijardi godina bila vrlo slična Zemljinoj atmosferi danas. Da nema efekta staklenika uzrokovanog ugljičnim dioksidom u atmosferi, Venera bi na svojoj površini imala temperaturu vrlo sličnu ovoj na Zemlji.

Važno je spomenuti još jednu pojavu na Veneri, naime blizu polova su konstantni anticiklonalni vrtlozi poznatiji kao polarni vrtlozi. Slični su zemaljskim uraganima, no s dva oka, a prava paralela se može povući sa zimskim anticiklonama iznad Antarktika.