Kako se Arktik topi, tako se Zemlja grije

20.02.2014. | Đurđica Marković

Prema nedavno objavljenoj studiji, Arktik je zbog topljenja leda mnogo manje bijel nego što je to bio prije, što uzrokuje probleme na globalnoj razini. U ljetnim je mjesecima povećana površina tamnih vodenih prostranstava što rezultira smanjenjem albeda, odnosno manjom refleksijom sunčevih zraka nazad u svemir pa posljedično Zemlja apsorbira više topline.

Prema Ianu Eisenmanu, glavnom autoru studije, količina te dodatne apsorbirane energije je otprilike ekvivalentna četvrtini topline koja se zadržava u atmosferi zbog efekta ugljičnog dioksida.

Na temelju mjerenja refleksije sunčeve svjetlosti Eisenman je zaključio da je Arktik između 1979. i 2011. izgubio oko 8% sjaja i da je posljedica toga zagrijavanje.

Područje sjevernog pola se uglavnom sastoji od oceana koji na površini ima ledenu koru. Ona se zimi proširi, a ljeti smanji. Maksimum topljenja arktičkog leda je tijekom rujna, a svake godine topi se sve veća površina. Ocean zatim apsorbira više sunčeve svjetlosti i voda se grije, u jesen je onda potrebno više vremena za ohlađivanje i novo formiranje leda.

Izvor: weather.com